“67 je previše” – sindikati pokreću inicijativu za raspisivanje referenduma o mirovinama

18.03.2019.

(FAKTOGRAF) Referendumska inicijativa „67 je previše“ od 27. travnja do 11. svibnja prikupljat će potpise birača za raspisivanje referenduma za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju.

Referendumska inicijativa sastavljena je od tri sindikalne centrale – Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Matice hrvatskih sindikata. Sindikalne centrale oštro su se suprotstavile prošlogodišnjim izmjenama mirovinskog zakona te su najavile pokretanje inicijative za raspisivanje referenduma protiv zakonskih odredbi kojima se, među ostalim, skraćuje prijelazno razdoblje za podizanje dobi za odlazak u starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina života, ali i oštrije kažnjava prijevremeno umirovljenje.

 

Na pooštravanje uvjeta za umirovljenje Vlada se odlučila pod pritiskom Europske komisije koja godinama od Hrvatske traži izmjene u mirovinskom sustavu.

 

 

Referendumsko pitanje

 

Prema novom zakonu, u starosnu mirovinu odlazit će se sa 67 godina od 2028. godine, a sindikati traže da se dobna granica uopće ne podiže sa sadašnjih 65 godina života. Kako je pred kraj prošle godine bilo premalo vremena za organiziranje referendumske inicijative te je postojala mogućnost da između dva saborska čitanja Vlada donekle promijeni zakonske odredbe, sindikati su odlučili igrati na sigurno i pokrenuti referendumsku inicijativu kad izmjene zakona stupe na snagu.

 

S obzirom da je riječ o izmjenama koje u primjenu kreću s višegodišnjom odgodom, vremena imaju dovoljno.

Oglas kojim inicijativa „67 je previše“ kreće u kampanju za privlačenje objavljen je u današnjem tiskanom izdanju dnevnika Novi list. „Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju“, glasi osnovno pitanje referendumske inicijative, nakon čega se taksativno navodi tekst osam zakonskih članaka, odnosno prijeloga izmjena postojećih zakonskih odrebi. Sindikati tako traže da se zakonom utvrdi pravo na odlazak u mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina staža. Na prijevremenu mirovinu osiguranik bi ostvario pravo kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

 

 

Penalizacija 12, umjesto sadašnjih 18 posto

 

Osim zadržavanja aktualne dobne granice za starosnu mirovinu, sindikati traže i blaže kažnjavanje radnika koji odlaze u prijevremenu mirovinu. Od ove godine svi oni koji odlaze ranije u mirovinu linearno se kažnjavaju trajnim smanjenjem mirovine za 0,3 posto, odnosno maksimalnih 18 posto za pet godina ranijeg umirovljenja. Inicijativa „67 je previše“, traži smanjenje postotka trajnog smanjenja mirovine na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. To znači da bi radniku koji u mirovinu ode pet godina prije no što ostvari uvjete za punu starosnu mirovinu, mirovina trajno bila umanjena za 12 posto (umjesto sadašnjih 18 posto).

 

Dosta će truda sindikati trebati uložiti da biračima objasne zbog čega bi trebali potpisati njihovu referendumsku inicijativu. Naime, kompleksnost samog mirovinskog zakona i traženih izmjena teško je sažeti u jednostavno pitanje kojim se traži potpora najmanje 400 tisuća birača čije potpise na referendumsku inicijativu treba prikupiti u dva tjedna. Postaviti samo pitanje jesu li birači za to da se u Hrvatskoj do daljnjeg u mirovinu odlazi s napunjenih 65 godina života te da se smanji penalizacija prijevremenog umirovljenja ne bi bilo dovoljno jasno bez iznošenja konkretnih članaka zakona koje treba mijenjati, tim više jer žene još uvijek odlaze u punu mirovinu i prije napunjenih 65 godina života, za razliku od muškaraca.

 

 

Žene u mirovinu sa 65 godina od 2030. godine

 

Aktualnim zakonom Vlada je ubrzala period u kojem se žene izjednačavaju s muškarcima za odlazak u mirovinu, a potom i prijelazno razdoblje u kojem i muškarci i žene dosežu dob od 67 godina za starosnu mirovinu. Kako sindikati traže odustajanje od podizanja dobi za umirovljenje na 67 godina, tako je potrebno izmijeniti i odredbe zakona kojima se regulira prijelazno razdoblje (i za punu starosnu i za prijevremenu starosnu mirovinu).

 

Prema aktualnom zakonu, izjednačavanje žena s muškarcima za odlazak u mirovinu sa 65 godina završava s krajem 2026 godine. Nakon toga kreće prijelazno razdoblje u kojem se i ženama i muškarcima podiže dob umirovljenja kako bi od 2033. svi u starosnu mirovinu odlazili sa 67 godina.

 

Prema sindikalnom prijedlogu, žene bi dob od 65 godina života za umirovljenje polako dosezale do 2029. godine te bi od 2030. godine bile izjednačene s muškarcima. Istodobno bi se izmijenili i uvjeti za odlazak u prijevremenu mirovinu.

 

Inicijativa „67 je previše“ traži i drugačije reguliranje dugogodišnjeg osiguranika koji ostvaruje pravo na punu mirovinu bez penalizacije. Sada to može ostvariti osoba koja navrši 60 godina i 41 godinu staža u efektivnom trajanju, a Vlada od 2027. godine starosnu dob dugogodišnjeg osiguranika diže za jednu godinu. Sindikalni zahtjev je zadržavanje sadašnjeg rješenja.

 

 

Hrvatska zaostaje za EU kada je riječ o očekivanom trajanju života

 

Sindikati su tijekom rasprava o izmjenama u mirovinskom sustavu tražili da se zakonska dob za umirovljenje vrati na 65 godina, a sada to zahtjevaju referendumskom inicijativom, jer Hrvatska za EU prosjekom zaostaje kada je riječ o očekivanom trajanju života, kao i očekivanom trajanju života u zdravlju. Tako je očekivano trajanje života u Hrvatskoj, prema zadnjim pokazateljima, za 2,8 godina niže od prosjeka EU, a prema projekcijama Hrvatska se neće ni 2070. značajnije približiti prosjeku Unije te će zaostajati 1,5 godina. Očekivano trajanje života u Hrvatskoj nakon 65 godine, pak, dvostruko je kraće od prosjeka EU te za muškarce iznosi 5,2 godine, a za žene 4,9 godina. Istodobno, prosjek EU za muškarce iznosi 9,8, a za žene 10,1 godinu. Sindikati, pritom upozoravaju da niti jedna od novijih članica Unije, odnosno zemlje koje su s Hrvatskom usporedive po očekivanom trajanju života, nisu podigle dob za umirovljenje na 65 godine te da će se to u mnogim zemljama dogoditi tek 2030. godine.

 

Kada je riječ o penalizaciji, upozoravali su da radnici, najčešće, u prijevremenu mirovinu odlaze pod pritiskom poslodavaca. Stoga su tražili i da se, umjesto radnika, kažnjavaju poslodavci koji radnike tjeraju u prijevremenu mirovinu. Gabrijela Galić