ČETIRI OD PET OTPUŠTENIH RADILO JE NA ODREĐENO. U HRVATSKOJ JE TAKVIH 30.000

17.11.2020.


PODACI EUROSTATA

Podaci Eurostata pokazuju da je u drugom tromjesečju ove godine u Europskoj uniji bez posla ostalo 2,3 milijuna ljudi koji nisu bili stalno zaposleni

Piše: Marina Klepo

(Novac.hr) Iako se među zemljama EU Hrvatska ističe po velikom broju prekarnih radnika, tijekom koronakrize nisu bili tako snažno izloženi otpuštanju kao u nekim drugim zemljama.

 

Podaci Eurostata pokazuju da je u drugom tromjesečju ove godine u EU bilo 19,2 milijuna privremeno zaposlenih, što je 2,3 milijuna ljudi manje nego u prethodna tri mjeseca i čak tri milijuna manje nego u posljednjem kvartalu prošle godine.

 

Od ukupnog broja ljudi koji su tijekom koronakrize ostali bez posla, čak 80,5 posto njih čine oni koji su imali ugovore o radu na određeno vrijeme, ili četiri od njih pet. Pritom su posebno pogođeni mladi; njihov udjel u tim ugovorima pao je s 46,2 posto krajem prošle godine na 42,7 posto. S gubitkom posla privremeno zaposlenih bile su suočene sve zemlje EU, a u sedam zemalja bio je veći od 20 posto nego krajem prošle godine. Pritom najviše u Latviji, čak 35 posto, zatim u Bugarskoj, Malti, Sloveniji, Estoniji, Grčkoj i Slovačkoj. Oni koji su imali skraćeno radno vrijeme također su bili pojačano na meti otpuštanja: bez posla ih je u EU ukupno ostalo 2,8 milijuna, a pri čemu više od 10 posto u Irskoj, Španjolskoj, Portugalu i Latviji. S druge strane, u četiri zemlje je privremeno zapošljavanje čak povećano u vrijeme karantene, a najviše u Mađarskoj, čak 27,7 posto, te u Bugarskoj 10,9 posto.

 

 

Vladine mjere

 

U Hrvatskoj je tijekom drugog tromjesečja bilo 205 tisuća ljudi s ugovorom na određeno, što je 21 tisuću manje nego u prva tri mjeseca ove godine. Istodobno, onih koji rade skraćeno radno vrijeme bilo je 69 tisuća, osam tisuća manje nego u prethodnom kvartalu. U smislu udjela u ukupnom otpuštanju, Hrvatska se sasvim dobro uklapa u trend pretežitog otpuštanja privremeno i "part time" zaposlenih, ali ovaj put nije ga predvodila. U 11 zemalja EU problem je bio još izraženiji, među kojima su Italija, Španjolska i Slovenija. Glavni razlog tome, čine se, je obuhvat mjera za očuvanje radnih mjesta.

 

- Iako je sezonski rast zaposlenih značajno izostao, snažan pad gospodarske aktivnosti nije popraćen zamjetnim pogoršanjem na tržištu rada koje izdašnu potporu i dalje nalazi u Vladinim mjerama. Pritom trenutačno najveći korisnici Vladinih potpora za zapošljavanje su mikro i mali poduzetnici - navode analitičari RBA.

 

Kako je udjel privremeno zaposlenih u Hrvatskoj, koji je počeo rasti od 2013. godine, dosezao i do četvrtine ukupno zaposlenih, to je pitanje postalo jedna od važnih tema novog Zakona o radu. Poslodavci smatraju da se to može postići na način da se olakša otkazivanje ugovora o radu stalno zaposlenima.

 

 

Zakonska rješenja

 

No, rast nezaposlenosti teško je zaustaviti. Prema posljednjim podacima HZZ-a, krajem listopada ih je bilo 154.168, što je 6734 nezaposlene osobe više nego u rujnu. Na godišnjoj razini broj je povećan za 32.571 osobu. Posljednji podaci također pokazuju da više od 60 posto nezaposlenih u Hrvatskoj ima završenu srednju školu, dok je 17 posto njih s tek završenom osnovnom školom. Eurostat je objavio i strukturu zaposlenih u EU, a prosjek pokazuje da od 195 milijuna ukupno zaposlenih samo osam posto su u osnovnim zanimanjima, kao što su čistači i pomagači, radnici, pomoćnici u pripremi hrane, ulični i srodni prodavači i uslužni radnici.

 

Čak 21 posto zaposlenih čine visokoobrazovani profesionalci (znanstvenici, inženjeri, liječnici, nastavnici, zaposleni u područjima informacija, komunikacija, pravosuđu i kulturi), slijede tehničari i srodna zanimanja sa 17 posto, zatim uslužni radnici i prodavači (16 posto), obrtnici i službenici. Menadžera je pet posto, a kvalificiranih u poljoprivredi i ribarstvu četiri posto.