Debata: Hoće li skraćeno radno vrijeme doista zaustaviti rast broja nezaposlenih?

06.06.2020.

Nestić vs Sever

(Novac.hr) Ministar rada i mirovinskog sustavaJosip Aladrovićnajavio je ovaj tjedan da će u lipnju biti definirana mjera skraćenog radnog vremena. Suštinski koncept te mjere jest da ako poslodavac radi pet dana u tjednu, a ima potrebu za četiri, država bi sufinancirala jedan radni dan, a poslodavac plaće za četiri radna.

 

Cilj te mjere jest da se očuvaju radna mjesta, no ostaje pitanje hoće li ona uistinu imati nekakvog efekta na pad broja nezaposlenih.

 

Oko tog pitanja svoja su mišljenja suprotstaviliDanijel Nestić, znanstveni savjetnik na zagrebačkom Ekonomskom institutu, iKrešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

 

Hoće li mjera skraćenog radnog tjedna pomoći očuvanju radnih mjesta?

 

Nestić: Očekivanja su da će nezaposlenost u narednim mjesecima značajno rasti. Ne postoji mjera koja će spriječiti val nezaposlenosti, no moguće je spriječiti neke najdrastičnije probleme, kao što je gubitak kvalificirane radne snage u industriji. Ova mjera, kao jedna od dvije glavne mjere, neće napraviti veliki zaokret i spriječiti rast nezaposlenosti, ali može ublažiti problem.

 

Sever: Takva mjera postojala je i do sada, da poslodavac može skratiti radno vrijeme gdje mu pritom država da potporu do isplate pune plaće radnika s time da mu ne može dati više od minimalne bruto plaće. Sada bi tu mjeru trebalo proširiti, jer do sada potražnja nije bila velika s obzirom na to da su poslodavci radije birali opciju da im država isplati cjeloviti iznos na račune umjesto da daju radnicima 60 posto plaće, što im je otvorilo vrata da zloupotrebe ta sredstva na štetu radnika.

 

Postoji li mogućnost zloupotrebe te mjere?

 

Nestić: To je uvijek moguće ako nisu postavljena pravila igre i dobar sustav kontrole. Zato je potrebno ovu mjeru jako dobro osmisliti kako bi se bilo kakva zloupotreba izbjegla i da taj novac, koji je namijenjen radnicima, i završi kod radnika.

 

Sever: Sasvim sigurno postoji i zato treba pronaći način kako nadzirati taj sustav dodjele potpora. Prilikom dodjele poticaja tijekom lockdowna zbog koronavirusa tvrtke su trebali za prijavu dokazati samo pad prihoda. U ovom slučaju potrebno je napraviti malo širi prikaz i obrazloženje prijave.

 

Treba li se ta mjera ograničiti samo na tvrtke koje se bave proizvodnjom?

 

Nestić: Ova mjera, po ideji, trebala bi pripadati industrijama gdje je izrazito skupo otpustiti radnika. Naime, izgubite li radnika koji ima specifična znanja za to radno mjesto, bit će vrlo teško popuniti to mjesto nakon što se financijska situacija popravi.

 

Sever: Mjera mora ići šire. Nije pošteno da se potpora da jednoj tvrtki iz metaloprerađivačke industrije, ali ne i nekom hotelu ili pak tvrtki koja nudi intelektualne usluge. Ujedno, država kao odgovoran vlasnik mora pomoći i javnim tvrtkama, a ne samo privatnicima.