Europska komisija hvali Plenkovića: Sačuvao zdravlje i radna mjesta

20.05.2020.

STIGLE PREPORUKE ZA HRVATSKU

AUTOR Ljubica Gatarić

Ipak, postoje područja na kojima bi trebalo uložiti dodatne napore kako bi se osigurala još kvalitetnija zdravstvena skrb

(VEČERNJI LIST) Zbog dosad nezabilježene situacije povezane s pandemijom COVID-19 i njezinih ozbiljnih učinaka na sustave javnog zdravstva, građane, društvo i gospodarstvo u cjelini, ovogodišnje preporuke usmjerene su na saniranje posljedica pandemije, ublažavanje posljedica za gospodarstvo i poticanje oporavka.

 

Međutim, preporuke izdane u 2019. i dalje su relevantne i kontinuirano će se pratiti tijekom godišnjeg ciklusa Europskog semestra.

 

U skladu s time, Europska komisija preporučuje Hrvatskoj da u 2020. i 2021. godini poduzme sve potrebne mjere za učinkovitu borbu protiv pandemije, poticanje gospodarstva i oporavka, u skladu s općom odredbom o izuzimanju u sklopuPakta o stabilnosti i rastute poveća otpornost zdravstvenog sustava. Druga je preporuka da ojača mjere na tržištu rada i sustav socijalne zaštite, poveća pristup digitalnoj infrastrukturi i uslugama te potakne promicanje vještina. Treća preporuka Hrvatskoj je da nastavi osiguravati likvidnost poduzećima, smanjivati administrativno i financijsko opterećenja gospodarstva i da prednost ulaganjima za poticanje održivog gospodarskog oporavka, s posebnim naglaskom na zelenoj i digitalnoj tranziciji. Četvrta je preporuka da poboljša učinkovitost javne uprave i pravosudnog sustava.

 

Europska komisija navodi da je Hrvatska na pandemiju bolesti COVID-19 odgovorila donošenjem izdašnih proračunskih mjera za povećanje kapaciteta zdravstvenog sustava, ograničenje pandemije i pomoć najugroženijim građanima i poduzećima, što je u skladu s općom klauzulom o odstupanju u okviru Pakta o stabilnosti i rastu koju je Komisija aktivirala u ožujku ove godine. Puna provedba tih mjera, uz preusmjeravanje fiskalne politike prema ostvarenju razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija kada to gospodarski uvjeti dopuste, pridonijet će očuvanju fiskalne održivosti u srednjem roku.

 

Komisija hvali poteze hrvatske vlade i ističe da je Hrvatska pravodobno poduzela kvalitetne mjere za suzbijanje pandemije. Odmah nakon proglašenja pandemije, hrvatski zdravstveni sustav stavljen je u stanje pune pripravnosti, osigurani su dodatni kapaciteti, nabavljena je potrebna zaštitna oprema i poduzete su sve mjere kako bi se zdravstveni sustav zaštitio od prodora virusa i omogućio kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Zajedno s ostalim mjerama koje je poduzela vlada, to je rezultiralo izuzetno povoljnom epidemiološkom situacijom u zemlji.

 

Ipak, postoje područja na kojima bi trebalo uložiti dodatne napore kako bi se osigurala još kvalitetnija zdravstvena skrb. Iako je u Hrvatskoj pristup zdravstvenoj skrbi općenito dobar, stopa nezadovoljenih potreba za zdravstvenom skrbi zbog zemljopisne udaljenosti među najvećima je u Uniji. Bliža suradnja središnje države i županija od presudne je važnosti za nabavu ključnih medicinskih proizvoda, osobito u izoliranijim područjima i na otocima. Ravnomjernija zemljopisna raspoređenost zdravstvenih radnika i ustanova kao i daljnje promicanje e-zdravstva olakšali bi pristup zdravstvenim uslugama i pomogli u borbi protiv pandemije.

 

Zbog ozbiljnih poremećaja u poslovnim aktivnostima predviđa se da će se ove godinene zaposlenost znatno povećati, prije nego što se 2021. smanji. Ovo bi se moglo negativno odraziti na ekonomsku situaciju pojedinaca. Negativne socioekonomske posljedice kratkoročno su djelomično ublažene provedbom vladinih mjera potpore. Međutim, u fazi oporavka Hrvatska treba pojačati sudjelovanje na tržištu rada te poboljšati razvijanje vještina (uključujući digitalne vještine) kako bi se smanjila postojeća neusklađenost i nedostatak vještina na tržištu rada. Ova kriza je više nego ikada pokazala koliko su digitalne vještine i infrastruktura važne u poslovnom životu i obrazovanju. Također treba nastaviti ojačavati socijalnu sigurnosnu mrežu, uključujući naknade za nezaposlenost za otpuštene radnike.

 

Hrvatska bi trebala nastaviti financijski podupirati održiva poduzeća pogođena krizom. Trebala bi nastaviti s brzim i kontinuiranim mjerama potpore likvidnosti poduzeća kreditiranjem i odobravanjem jamstava, ponajprije malim i srednjim poduzećima. Dosad poduzete mjere za smanjenje administrativnih i regulatornih prepreka korak su u dobrom smjeru. Ovi napori trebaju se nastaviti kako bi se stvorilo konkurentnije poslovno okruženje. Kako bi se potaknuo gospodarski oporavak bit će važno dati prednost već razrađenim projektima javnih ulaganja i promicanju privatnih ulaganja. Prednost bi trebalo dati ulaganjima u sektore koji su poticajni za rast te koji doprinose zelenoj i digitalnoj tranziciji.

 

Potrebno je raditi na podizanju učinkovitosti javne uprave u Hrvatskoj. Javna uprava također je i teritorijalno vrlo rascjepkana, a na lokalnoj razini financijski i ljudski resursi nisu u skladu s nadležnostima. To pridonosi različitom nivou javnih usluga u zemlji i rastu administrativnih troškova. Još uvijek ima neriješenih sudskih predmeta i dugotrajnih postupaka koji utječu na poslovno okruženje, dok problemi kvalitete i učinkovitosti kaznenopravnog sustava otežavaju borbu protiv gospodarskih i financijskih kaznenih djela.

 

Preporuke za Hrvatsku