Hrvatska investitorima među najjeftinijima u Europi

27.12.2012. Hrvatska je po cijeni investiranja na 29. mjestu

ISTRAŽIVANJE EUROSTATA: NAŠA ZEMLJA ULAGAČIMA NIJE TAKO NEPRIVLAČNA I NEKONKURENTNA KAO ŠTO SE TO NAJČEŠĆE MISLI

(NOVI LIST) ZAGREB » Za investitore koji žele graditi zgrade i industrijske pogone Hrvatska uopće nije skupa ni nekonkurentna država, kako se to najčešće misli. Prema najnovijem istraživanju Eurostata, Hrvatska se zemlja prema razini »cijena investiranja« plasirala na 29. mjesto među 37 europskih zemalja, koje su članice EU, EFTA-e, ili kandidati za Uniju.

 

Hrvatska je investitorima razmjerno jeftina, a jeftinije su samo Makedonija, Albanija, BiH, Rumunjska, Bugarska, Srbija, Turska i Crna Gora, koje za nama uglavnom zaostaju i po ekonomskoj razvijenosti. Pod cijenama investiranja Eurostat smatra troškove koje ulagači imaju za nabavu strojeva, metalskih, elektroničkih, transportnih proizvoda i opreme, kao i gradnje zgrada, izračunatim prema paritetu kupovne moći.

 

Najskuplja u europi je Norveška, gdje je cijena investiranja 53 posto viša od prosječne u 27 članica EU, dok cijena u Makedoniji iznosi samo 56 posto od prosječne. Cijena u Hrvatskoj je 70 posto od prosječne, u Mađarskoj 72, Sloveniji 85, a u Slovačkoj 88 posto. Skuplje od prosjeka je 11 zemalja, a među njima su Švicarska, Švedska, Danska, Njemačka, Finska, Francuska, Nizozemska i Austrija.

 

Za privlačnost neke države poduzetnicima i investitorima važno je puno kriterija. Među njima su lakoća pokretanja poduzeća, dobivanja građevinske dozvole, struje i vode, registracija imovine, visina poreza, zaštita investitora, rješavanje nelikvidnosti i fleksibilnost radnog zakonodavstva. O tim kriterijima vodi računa Svjetska banka koja svake godine objavljuje ljestvicu država prema „lakoći poslovanja“ (Doing Business). Ove godine Hrvatska je na tom popisu pala za tri položaja i zauzela 84. mjesto od 185 zemalja.

 

Svjetska banka i domaći dužnosnici ističu kao primjer Gruziju, koja se brojnim strukturnim reformama nakon 2015. uspjela popeti na 9. mjesto u svijetu. Hvale i Makedoniju jer se popela na 23. položaj, najbolji među svim zemljama jugoistočne Europe. No, Svjetska banka daje do znanja kako dobar položaj države na ljestvici ne znači da će investitori automatski dotrčati. Upravo podaci Svjetske banke na njezinim mrežnim stranicama pokazuju da ni Gruzija, niti Makedonija, još nisu imale puno koristi od probijanja na vrh ljestvice. Hrvatska je od 2005. godine dobila znatno više ulaganja od njih. Istodobno, inozemne investicije u Gruziju i Makedoniju u prošlih sedam godina penjale su se i padale, ali u istom trendu kao i u Hrvatskoj i većini istočnoeuropskih zemalja, neovisno o položaju na ljestvici. Mađarska ne spada u najkonkurentnije države u srednjoj Europi, jer je 54. na ljestvici. No, samo tijekom 2017. i 2008. godine ukupno je primila 140 milijarda dolara ulaganja, više nego ostatak regije.

 

 

Ljestvica ne jamči ulaganja

 

Da bolji položaj na ljestvici Hrvatsku neće automatski spasiti8, potvrđuje i položaj Turske koja je na 71. mjestu ljestvice. Turska oduvijek ima loš kreditni rejting, ali prima golema strana ulaganja i gospodarski raste po stopi većoj od 10 posto. Investitorima su najprivlačniji Kina, Indija i Brazil, ali te su se države na ljestvici Svjetske banke, prema „lakoći poslovanja“, plasirale daleko gore od Hrvatske. Kina se nalazi na 91., Indija na 132., a Brazil je na 139. mjestu.

 

B. PODGORNIK