Hrvatska podržava ideju o dodatnom oporezivanju digitalnih kompanija

05.10.2017.

ŽESTOKA DEBATA U UNIJI

Autor: Jasmin Klarić

Nakon prošlotjednog sastanka lidera zemalja EU u estonskom Talinu, francuski predsjednik Emmanuel Macron je ustvrdio da 19 zemalja članica podržava uvođenje takvog poreza, dok mu se ostale članice žestoko protive. Hrvatska je, kako doznajemo, među 19 zemalja koje je spomenuo Macron

(Novilist.hr) Iako je Hrvatska protiv budućnosti razvoja Europske unije u više brzina, o čemu su posljednjih dana javno govorili i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković, nije nemoguće da uskoro ipak uskoči u novi "vlak" koji će višom brzinom povesti samo dio članica EU.

 

Naime, jedna od žešćih debata posljednjih tjedana unutar Unije je ona o uvođenju posebnog poreza na digitalne kompanije. Nakon prošlotjednog sastanka lidera zemalja EU u estonskom Talinu, francuski predsjednik Emmanuel Macron je ustvrdio da 19 zemalja članica podržava uvođenje takvog poreza. Ostali mu se, međutim, predvođeni Irskom i Luksemburgom žestoko protive. Kako doznajemo, Hrvatska je među 19 zemalja koje su dale potporu uvođenju novog poreza.

 

Radi se o tome da digitalne korporacije, poput Googlea, Amazona, Facebooka ili Applea, ostvaruju goleme profite od korisnika iz EU a da za to, za razliku od tvrtki u ne-digitalnim sektorima, ne plaćaju fer poreze. Štoviše, koriste činjenicu da se države EU nadmeću među sobom kako bi im ponudile ekstremno niske porezne stope. "To je šizofrena situacija, suprotna zdravom razumu", komentirao je nakon sastanka u Estoniji belgijski premijer Charles Michel.

 

Prijedlog koji su skicirale Francuska, Španjolska, Italija i Njemačka, kasnije javno podržali i ministri financija Austrije, Bugarske, Grčke, Portugala, Rumunjske i Slovenije, a podržava ga dakle i Hrvatska, bio bi usmjeren na to da se novi porez plaća po prihodima ostvarenima u zemljama Europske unije.

 

Europska komisija bi do proljeća trebala ponuditi cjeloviti zakonski prijedlog kojim bi se riješilo ovo pitanje. Iako je predsjednik EK Jean Claude Juncker optimističan i vjeruje da će doći do zajedničkog dogovora svih zemalja članica - nužnog da nova legislativa zaživi na cijelom teritoriju Unije - sudeći po reakcijama iz tabora onih koji su protiv, teško je vjerovati u kompromis.

 

"Ljudi očajavaju nad činjenicom da ne postoji europski Google, europski Facebook, europski Linkedin. Ako želite takve stvari u Europi i ako želite da Europa postane digitalni lider, rješenje sigurno nisu viši porezi i više regulative - nego potpuno suprotno", kazao je irski premijer Leo Varakdar prošlog tjedna. Primjer njegove zemlje je u ovom kontekstu posebno zanimljiv - jučer je, naime, Europska komisija Irsku poslala na Europski sud jer Dublin nije u svoju državnu blagajnu uzeo 13 milijardi eura od Applea.

 

EK je, naime, lani ustanovila da su porezne olakšice koje je Irska dala Appleu suprotne europskom zakonodavstvu i da tih 13 milijardi ova zemlja članica mora naplatiti od kalifornijskog tehnološkog giganta. No, Irska ne samo da nije pohitala po taj novac, nego je zbog te odluke EK - tužila Komisiju Europskom sudu.

 

U situaciji u kojoj su stajališta toliko suprostavljena, čini se da Junckerov optimizam nije pretjerano utemeljen. Štoviše, nakon summita u Talinu Juncker je izbjegao novinarima odgovoriti je li moguće da se na ovom pitanju aktivira mehanizam pojačanje suradnje, koji zemljama članicama, ako ih je najmanje devet, omogućava da donesu zakone koji će se primjenjivati samo na njih, a ne na cijelu Uniju.

 

"Zemlje koje žele surađivati i koje žele prorez na digitalne kompanije, ne bi smjele biti u tome sprečavane od strane zemalja koje se žele kretati sporije", kazao je dosta slikovito austrijski premijer Christian Kern.

 

Stoga uopće nije nezamislivo da se Europa na primjeni poreza na digitalne kompanije podijeli na one koje će se po tom pitanju kretati u različitim brzinama.

 

Vrijedi li Hrvatska potpora uvođenju poreza na digitalne kompanijesamo u slučaju da se radi o propisu koji bi se odnosio na sve zemlje članice, pitanje je na koje iz Vlade još čekamo odgovor.