Kampanja “Stop radu na crno – stop neprijavljenom radu”

18.01.2018.

(mrms.hr) Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava glavni je korisnik IPA 2012 Twinning projekta: „Jačanje politika i kapaciteta za smanjenje neprijavljenog rada (rada na crno)“ koji se provodi u suradnji s projektnim partnerima iz Republike Slovačke i Savezne Republike Njemačke. Glavni cilj projekta jest jačanje administrativnih kapaciteta Republike Hrvatske u borbi protiv rada na crno te stvaranje učinkovitog sustava politika, mjera i kontrolnih mehanizama.

 

Projekt se sastoji od 5 komponenti:

 

  1. Razvoj sveobuhvatne ciljane strategije koja uključuje poticajni pristup te inspekcijske nadzore
  2. Poboljšanje zakonodavnog okvira za suzbijanje rada na crno i njegovu prevenciju
  3. Suradnja između institucija koje su nadležne za suzbijanje rada na crno
  4. Jačanje svijesti javnosti o negativnim učincima rada na crno
  5. Jačanje administrativnih kapaciteta, metodologije rada i kontrolnih mehanizama Inspektorata rada.

 

 

Pojavni oblici neprijavljenog rada („rada na crno“) u Republici Hrvatskoj:

 

  • obavljanje posla koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, bez sklopljenog ugovora o radu i bez prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Poslodavac koji želi na zakonom propisani način zaposliti radnika dužan je s radnikom sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku (ili mu prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu) te ga najkasnije prije početka rada prijaviti na obvezno mirovinsko osiguranje, a na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od početka rada;
  • rad na temelju različitih neimenovanih obvezno pravnih ugovora u slučajevima kada takav rad s obzirom na naravi vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos (prikrivanje radnog odnosa);
  • neprijavljivanje radnika na odgovarajuće radno vrijeme, npr. radnik je prijavljen na 20 sata tjedno, a radi puno radno vrijeme 40 sati tjedno;
  • nezakonito zapošljavanje državljanina treće zemlje (stranaca), tj. rad istog u Republici Hrvatskoj bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Bitno je naglasiti da poslodavac može zaposliti državljanina treće zemlje (stranaca) samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad, odnosno potvrda o prijavi rada. Ovo se odnosi i na državljane onih država članica europske unije koje na rad državljana Republike Hrvatske i članova njihovih obitelji primjenjuje nacionalne mjere.
  • neisplatu povećane plaće radnicima i neuplaćivanje propisanih javnih davanja (poreza, prireza, doprinosa i dr.) na povećanu plaću za prekovremeni rad, rad noću, smjenski rad, rad nedjeljom i blagdanom ili drugim danom za koji je zakonom određeno da radnik ima pravo na povećanu plaću,
  • isplaćivanje plaće ili dijela plaće „na ruke“, bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja. Dakle, za obavljeni rad poslodavac je dužan radniku isplatiti cijelu plaću na njegov račun te obračunati i uplatiti propisane doprinose te porez na dohodak i prirez porezu.

 

Prednosti prijavljivanja radnika:

 

  • radniku se plaćaju doprinosi za obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje
  • radnik kojemu su cijeli radni vijek uredno plaćani doprinosi ostvaruje višu mirovinu
  • radnik ostvaruje prava iz radnog odnosa (ugovorenu plaću, pravo na plaćeni godišnji odmor, plaćeni dopust, naknadu plaće za bolovanje, otpremninu i dr.)
  • u slučaju poslovno uvjetovanog otkaza i izvanrednog otkaza od strane radnika, isti može ostvariti pravo na novčanu naknadu za nezaposlene
  • radnik ima veću sigurnost
  • kreditna sposobnost

 

 

Štetnosti neprijavljenog rada:

 

  • povreda prava na dostojanstven i plaćeni rad
  • radniku se ne uplaćuju doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje što negativno utječe na visinu njegove mirovine
  • neprijavljeni radnik ne ostvaruje prava iz radnog odnosa (godišnji odmor, plaćeni dopust, bolovanje, dnevni i tjedni odmori itd.)
  • radnik ne ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja
  • u slučaju otkaza radnik ne ostvaruje pravo na novčanu naknadu za nezaposlene
  • brojna prava u svakodnevnom životu ovise o činjenici nalazi li se osoba u radnom odnosu ili ne (npr. ostvarivanje prava na kredit)
  • nepoštena tržišna utakmica

 

U borbi protiv rada na crno najvažniju ulogu ima Inspektorat rada. Inspektorat rada obavlja ciljane inspekcijske nadzore, ali također postupa i na temelju zaprimljenih predstavki/prijava. Suzbijanje neprijavljenog rada jedan je od prioriteta u radu Inspektorata rada.

 

Za više informacija pogledati na poveznici Kampanja “Stop radu na crno – stop neprijavljenom radu”