KREŠIMIR SEVER ZA DNEVNO: ‘Tko će raditi, ako se svi razbole ili ne daj Bože, umru?’ Zdravlje mora biti iznad i ispred svega!

28.10.2020.

ŠTO U SLUČAJU NOVOG LOCKDOWNA?

Autor: Sanja Plješa

(Dnevno.hr) Pred europskim državama je presudni tjedan u odluci hoće li ponovno proglasiti lockdown kako bi zaštitili zdravlje svojih stanovnika od koronavirusa.

Brojke novozaraženih sve više rastu i ne vidi se kraj “divljanja” virusa. Jedno od rješenja je ponovno “zaključavanje” odnosno boravak građana kod kuće, ne izlazak u kafiće, restorane, trgovine…

 

Slična situacija je i u Hrvatskoj. Kako će se potencijalni novi lockdown odraziti na tržište rada i radnike te postoji li mogućnost velikog štetnog utjecaja na ekonomiju, upitali smo Krešimira Severa, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata.

 

Na početku je rekao kako će se “sasvim sigurno odraziti negativno na ekonomiju i ostale aspekte”.

 

“Međutim, ono o čemu bi svi trebali voditi prvenstveno računa i kod nas i u svijetu je zdravlje građana. Zdravlje bi doista trebalo biti prije svega odnosno čovjek prije novca”, dodao je. Prisjetio se izjave jedne starije Španjolke koja je govorila o tome kako “mrtvi i teško bolesni ne idu u kafiće ni u restorane niti ne kupuju”. “To mi se silno svidjelo i to je, zapravo, životna istina”, istaknuo je.

 

Dodao je kako moramo sve učiniti kako bismo očuvali zdravlje građana pa da se nakon toga polako budi gospodarstvo. Zapitao se tko će raditi, ako nam se građani razbole, ako oni umiru? U svakom slučaju, zdravlje mora biti iznad i ispred svega.

 

“Čini mi se da se u proteklom razdoblju malo previše popuštalo pojedinim skupinama koje su iz raznih razloga govorile o svom problemu, a gledale su problem isključivo kroz razinu koliko bi mogli gubiti ili koliko gube ako ne rade, a nisu razmišljali o tome da se upravo kod njih netko zarazi i tu zarazu prenese dalje pa taj isti nakon toga ode u bolnicu, a možda i umre. Koliko to u krajnjoj liniji vrijedi u ljudskom zdravlju i životima, ali i u gospodarskom smislu? Vidimo da nam je zdravstveni sustav već prenapregnut. Liječnici i medicinsko osoblje ‘padaju s nogu’. Sve to ima svoju cijenu. A ona nije samo u novcima već u izmorenosti i ‘pucanju’ ljudi koji rade i na kraju ima svoju cijenu u zdravlju”, rekao je Sever.

 

Dodao je da ti ljudi kada se jednom razbole niti ne kupuju, niti potražuju niti rade već padaju na teret i skrb države.

 

 

‘Gospodarstvo će se oporaviti i krenuti, makar ispočetka’

 

Govoreći o gospodarstvu, napomenuo je kako se možda mnogima neće svidjeti njegova izjava, ali “kako god bilo gospodarstvo će se oporaviti i krenuti makar ispočetka”. “Možda to neće biti s istim vlasnicima, ali u svakom slučaju ponovno će biti potrebni ljudi za rad te ljudi koji će potraživati robe i usluge. Zbog toga smatram iznimno važnim u prvom planu zdravlje po svaku cijenu, a gospodarstvo u drugom planu. To ne znači da treba sve propasti već uravnotežiti mjere. Očito je da samo apeliranje na savjest građana u Hrvatskoj ne uspijeva najbolje, ali ni u velikom dijelu svijeta”, rekao je Sever.

 

Napomenuo je kako se s jedne strane javljaju skupine ljudi koji opovrgavaju sve to skupa, govore o zavjerama, međutim, ovo što imamo su posljedice pandemije i, prema njegovom mišljenju, sada se manje trebamo baviti uzrocima i teoretičarima zavjera, a više se trebamo baviti time kako ćemo rješavati posljedice. Zbog toga se trebaju i mjere tako donositi.

 

S jedne strane, ide se u smanjivanje društvenih kontakata i treba to svesti na najmanju moguću mjeru kako bi se “zauzdala boleština”, a s druge strane kako bi se sačuvala radna mjesta. “Od toga imaju najviše koristi sami poslodavci jer imaju nekakvu sigurnost da kada kriza prođe nastavit će posao s istim radnicima, a država sada to plaća. A ti bi ljudi možda završili na zavodu za zapošljavanje. No, kada se jednog dana gospodarstvo ponovno pokrene možda bi se poslodavcima moglo dogoditi da njihovi kolege – konkurenti traže tu istu radnu snagu pa da dođe do licitiranja što se tiče i same cijene rada. Možda ti isti radnici više ne bi radili za onu istu plaću za koju su ‘rezervirani’ raditi i ubuduće kada se gospodarstvo pokrene”, mišljenja je Sever.

 

S druge strane radnicima je vrlo važna sigurnost radnog mjesta. I to je jedna od komponenti da se s jedne strane vodi maksimalna briga o njihovom zdravlju, a s druge strane da se vodi briga o njihovom zaposlenju i primanjima. “Vidimo da je solidno pala potražnja i potrošnja u ovom razdoblju baš zbog toga jer se ljudi boje bolesti, smrti i da će ostati bez posla te da bi mogao oboliti netko u njihovoj obitelji, ali i da će im se smanjiti primanja. Stoga doista minimalno troše kako bi stvorili pričuve za ne daj Bože još gore vrijeme”, rekao je.

 

 

Sredstva EU-a treba iskoristiti za restrukturanje hrvatskog gospodarstva

 

“Mjere treba donositi uravnoteženo. Računamo i na financijska sredstva iz EU-a koja treba iskoristiti u restrukturiranju hrvatskog gospodarstvo. Vidjeli smo u proteklim godinama da nam je gospodarstvo u popriličnom zaostatku, ne samo za razvijenim svijetom već i za nekim tranzicijskim zemljama koje su nam davno prije ‘puhale u leđa’. One su restrukturirale gospodarstvo i lagano se okretale prema poslovima više dodane vrijednosti, a mi smo praktički veliki dio visokoobrazovanih mladih nekakvim politikama potjerali u inozemstvo i sada će ih biti teško vratiti”, istaknuo je Sever.

 

On smatra kako bi europska sredstva trebalo iskoristiti u dva pravca – jedno je u preobraćenje gospodarstva u smjeru novih tehnologija i procesa, zelene energije, digitalizacija, a drugo da se radnicima koji sada rade na nekim drugim poslovima i nemaju tehnološka znanja omogući dokvalifikacija, prekvalifikacija i školovanje. “Tada bismo doista mogli reći da se iz te krize rodilo nešto bolje. Ta sredstva bi trebalo usmjeriti i u obuku menadžera za nove tehnologije jer se često uspostavi da oni nemaju određena znanja za suvremena događanja, ali i za ono što će se tek dogoditi”, naglasio je.

 

Na kraju se osvrnuo na mogućnost rada na izdvojenom radnom mjestu. “Treba doista voditi računa o tome tko može tako raditi, na koji način, što se događa u obiteljima, izoliranosti te kakve će ostaviti psihofizičke posljedice tako da to doista traži široki pristup raznih stručnjaka, ne samo ekonomista već i pravnika, sociologa, psihologa, liječnika te svih onih koji mogu o čovjeku progovarati i usmjeravati kako takav način rada ne bi bio na štetu nego na korist radnika”, zaključio je Sever.