MINIMALAC RASTE Najmanja radnička plaća u 2013. godini 2.975 kuna

04.12.2012. Cilj je da udio neto minimalne plaće u prosječnoj neto plaći dostigne 50 posto

NITKO NIJE ZADOVOLJAN VLADA, SINDIKATI I POSLODAVCI NASTAVLJAJU PREGOVORE

U odnosu na ovu godinu to je povećanje od 161 kune, a ubuduće će se minimalna plaća utvrđivati jednom godišnje uoči donošenja državnog proračuna i neće moći biti manja od do tada važećeg minimalca

(NOVI LIST) ZAGREB » Minimalna plaća u idućoj godini iznosit će 2.974,97 kuna što je u odnosu na minimalac u protekle četiri godine više za 160,97 kuna. Ta početna razina minimalne plaće utvrđena je na osnovu podataka o mjesečnom pragu rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo u 2011. godini, broju članova prosječnog kućanstva u Hrvatskoj, omjeru ukupnog broja stanovnika i broja aktivnog stanovništva te inflaciji za razdoblje od studenog prošle godine do listopada ove godine.

Europska pravila

 

Iako će socijalni partneri, odnosno predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca danas ponovo razgovarati o minimalcu za iduću godinu, čini se da više vremena za izmjene formule nema. Odnosno, da će bez obzira na eventualna nezadovoljstva socijalnih partnera, Vlada presuditi i Zakon o minimalnoj plaći uputiti u proceduru u hitnom postupku kako bi ga Sabor raspravio prije pauze. Za minimalac u Hrvatskoj, prema procjenama, radi sedam posto zaposlenih, odnosno 96.500 radnika.

Minimalna plaća ubuduće će se utvrđivati jednom godišnje uoči donošenja proračuna za iduću godinu. Pritom, neće moći biti manja od do tada važećeg minimalca. Zakonsko utvrđivanje minimalne plaće za 2013. godinu je svojevrsna startna pozicija, dok će se za 2014. i svaku narednu godinu minimalac utvrditi Uredbom Vlade na prijedlog ministra nadležnog za rad. On će, pak, prije odluke konzultirati sindikate i poslodavce imajući u vidu i preporuke Europske socijalne povelje o postupnom uvećanju iznosa minimalne plaće, s ciljem da udio neto minimalne plaće u prosječnoj neto plaći dostigne 50 posto.

 

Kompromisno rješenje

 

Pritom, u Vladi smatraju kako bi se minimalac trebao uspoređivati s prosjekom gospodarstva, jer se tamo najčešće i isplaćuje, a ne prosječnom plaćom na nacionalnoj razini. Sindikati, pak, smatraju da kao parametar valja uzeti prosječnu plaću na nacionalnoj razini. A što se poslodavaca tiče, oni su i dalje mišljenja da će svako povećanje minimalne plaće dovesti do zatvaranja 80-tak tisuća radnih mjesta.

U Vladi su se izgleda odlučili na svojevrstan kompromis. Sindikati, prema čijim je prijedlozima minimalac trebao rasti na 3.080 kuna, vjerojatno neće biti zadovoljni jer su formule »osigurale« niži rast minimalne plaće. Uvaženi su njihovi argumenti o tome da se utvrdi jedinstvena minimalna plaća, bez izuzetaka u radno-intenzivnim industrijama. Poslodavci, kojima su ranije troškovi rada smanjeni, pak, morati snaći i u novim uvjetima. Njihove prijetnje o otpuštanjima cijelih industrijskih grana nisu naišle na plodno tlo.

Gabrijela Galić