Ministarstvo rada odgovorilo na optužbe sindikata

20.08.2012.

Novi zakon o zaštiti na radu

Hina/Lider, 18. kolovoza 2012. 10:52
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava uputilo je otvoreno pismo Nezavisnim hrvatskim sindikatima u kojem reagira na njihovu konferenciju za novinare u petak gdje je, tvrde iz Ministarstva, izneseno nekoliko netočnosti vezanih uz novi Zakon o zaštiti na radu koji je u javnoj raspravi.

 

- Izradi novog Zakona o zaštiti na radu pristupilo tragom zaključka s 13. sjednice prošlog saziva Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, koje je ocijenilo da je postojeći propis koji regulira područje zaštite sa 48 provedbenih propisa te nakon osam izmjena i dopuna postao prevelik i pretjerano kompliciran te da bi trebalo pristupiti izradi jedinstvenog propisa koji bi zaštitu na radu učiniojednostavnijomza provođenje - navodi glasnogovornik Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Krunoslav Vidić u otvorenom pismu predsjedniku NHS-a Krešimiru Severu.

 

Iz Ministarstva ističu kako je nacrt zakona usuglašen s Europskom komisijom, koja je potvrdila da je prijedlog u potpunosti usuglašen s direktivama EU. Pritom napominju da okvirna Direktiva o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu 89/391/EEC ne dopušta umanjivanje postignute razine zaštite, čime se jasno demantiraju tvrdnje iznesene na konferenciji za tisak NHS-a. Navode i da je u dosadašnjoj javnoj raspravi koja će se odvijati u dva kruga, i koja se do sada provodi 2 tjedna, do sada zaprimljen 81 komentar, a budući da se Zakon o zaštiti na radu nalazi u planu rada Gospodarsko-socijalnog vijeća, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je predstavnike socijalnih partnera pozvalo da imenuju svoje predstavnike u stručnu radnu skupinu za izradu Zakona.

 

Istuču i da članak 6. stavak 3. Zakona jasno navodi kako troškove zaštite na radu snosi poslodavac te da za njezino provođenje ne smije teretiti osobe na radu. Članak 37. Zakona stavak 3. Zakona navodi da osoba na radu ima pravo odbiti rad ako joj neposredno prijeti rizik za život i zdravlje zbog neprimijenjene zaštite na radu te zbog takvog postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice. Stavak 4. navodi da osoba koja zbog neprimjerene zaštite na radu napusti mjesto rada zbog takvog postupka ne smije trpiti štetne posljedice. Članak 22. Zakona navodi da je Poslodavac obvezan osigurati da mjesta rada u uporabi budu u svakom trenutku sigurna, održavana, za rad prilagođena i u ispravnom stanju sukladno propisima zaštite na radu. Posebne mjere, pravila, postupci i aktivnosti zaštite na radu, koje su vezane uz radnu opremu, osobnu zaštitnu opremu te mjesta rada, kao što je i do sada bio slučaj, propisat će se posebnim pravilnicima. Članak 57. Zakona propisuje kaznu u iznosu od 30 tisuća do 50 tisuća kuna poslodavcu koji osobi na radu koja nije osposobljena za rad na siguran način nije osigurao rad pod neposrednim nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način. Na žalost, članak 16. Zakona koji definira osposobljavanje za rad na siguran način zbog tehničke greške nije objavljen na web stranici, stoji u otvorenom pismu Ministarstva.

 

Glasnogovornik Ministarstva ocijenjuje kako nacrt prijedloga Zakona o zaštiti na radu na potpuno nov način uređuje provođenje inspekcijskog nadzora nad primjenom zaštite na radu.

- Temeljna intencija je objedinjavanje inspekcije rada i inspekcije zaštite na radu. Uz to, namjera je povećati i učestalost inspekcijskih nadzora, prije svega radi prevencije, a tek nakon toga radi kažnjavanja odgovornih koji se ne pridržavaju Zakona - dodaje. Iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava poručuju kako su uvjereni da će svi ti elementi, objedinjeno, pozitivno utjecati na kvalitetu zaštite na radu te da će povećati postojeću razinu zaštite zdravlja i sigurnosti radnika u Hrvatskoj.