Nezaposlenih preko 300.000, slijedi novi val dolazaka na burzu

25.08.2012. Nezaposleni gledaju poslove ispred burze rada

SAMO DVA MJESECA TRAJALO JE SMANJENJE BROJA LJUDI NA BURZI RADA

Županije u Slavoniji i ostatku kontinentalnog dijela zemlje imaju stopu nezaposlenosti od 30%, samo Zagreb i Istra manje od 10%

Piše:Ljubica Gatarić

(VEČERNJI LIST) Broj nezaposlenih na burzi rada premašio je u petak brojku od 300.000 za 429 osobe, čime je prekinuto kratkotrajno dvomjesečno razdoblje u kojemu je bez posla bilo manje od 300.000 radnika.

 

Vraćaju se sezonci

 

Ovogodišnji rekorder po broju nezaposlenih mjesec je ožujak – sa 339.000 nezaposlenih, ali brzina kojom radnici stižu na burzu naslućuje da bi taj crni rekord mogao biti potučen već krajem godine. Sezonsko zapošljavanje u turizmu i poljoprivredi te u javnim radovima, donijelo je prošlih pet mjesec privremeni posao i kruh za otprilike 40.000 osoba s burze, no zabrinjava brzina kojom sezonci, ali i sve druge kategorije zaposlenih gube poslove. Još na proljeće ove godine Hrvatska narodna banka procjenjivala je da će do kraja 2012. u Hrvatskoj nestati 30.000 radnih mjesta, ali čini se da će gubici biti još i veći jer sve do kasnog proljeća iduće godine nema ni sektora ni područja koji mogu angažirati radnu snagu u većem broju.

 

Vlada je to ove godine pokušala učiniti javnim radovima. Na mjesec, dva ili tri zaposlilo se otprilike 11.000 dugotrajno nezaposlenih osoba, ali i ti su ugovori pri kraju, kao i proračun za mjere aktivne politike zapošljavanja. Prošle četiri godine radnika se rješavao samo privatni sektor, službene evidencije pokazuju pad ukupnog broja zaposlenih za 150.000, a u strukturi radnika koji se vode kao zaposleni povećava se, primjerice, udio radnika koji se zapošljavaju kod fizičkih osoba, u samostalnim profesijama ili sami sebi plaćaju produljeno osiguranje. Riječ je o ljudima koji nemaju dovoljno godina i staža za prve uvjete za mirovinu pa uplaćuju socijalne doprinose kako bi se domogli bilo kakve sigurnosti. Jedan od ozbiljnih pokazatelja krize je i stalan porast broja umirovljenika – u četiri godine Hrvatska je dobila 77.000 umirovljenika više, mirovine su i dalje u laganom padu u odnosu na plaću, ali su barem sigurne i ne kasne, kao što mjesecima kasne plaće za 80.000 zaposlenih.

 

Na redu javni sektor

 

Javni sektor nalazi se pod velikim pritiskom da krene u restrukturiranje i ozbiljno smanjenje broja zaposlenih, tako da bi i s te strane moglo biti pritiska i na umirovljeničke proračune te na burzu rada.

 

– Porast nezaposlenosti uobičajen je jer nema pomaka u gospodarstvu niti se kreiraju nova radna mjesta. Čak i kad dođe do oporavka, pozitivni učinci rasta BDP-a osjećat će se na tržištu rada tek sa dva, tri kvartala zakašnjenja. Kako rasta BDP-a u ovoj godini neće biti, negativni trendovi na tržištu rada prenijet će se i na iduću godinu – kaže Zrinka Živković-Matijević, analitičarka RBA.

 

Na burzi je otprilike 56.000 radnika bez ijednog dana radnog iskustva, većinom mladih do 25 godine, te otprilike 140.000 dugotrajno nezaposlenih. Regionalno, najveću stopu nezaposlenosti – otprilike 30 posto – imaju slavonske i kontinentalne županije, a jedino Istra i Grad Zagreb imaju nezaposlenost manju od 10 posto. No, u 4 krizne godine i na ta se dva područja stopa nezaposlenih udvostručila, tako da ne postoji regija za koju se može reći da je pošteđena ozbiljnih gubitaka.

 

Od 350.000 pa i do 400.000 ljudi bez posla

 

Najmanje 350.000 pa i do 400.000 nezaposlenih očekuju domaći ekonomisti na burzi rada do travnja iduće godine.

Osobama koje su prije radile nudi se novčana naknada, a mladi bez iskustva mogu se uključiti u neke obrazovne programe.