Plenković iznio glavne ciljeve Vlade, a HUP mu poručio: 'Nema nikakvog rasta bez reformi'

05.11.2020.

RAD VLADE

AUTOR Božena Matijević

Plenković podnio izvješće o radu Vlade i naveo buduće prioritete

(VEČERNJI LIST) – Da u protekle tri godine nismo povećavali plaće, mirovine i naknade, građanima bi danas bilo financijski puno teže. Da nismo smanjivali porezno opterećenje, još veći broj građana i poduzeća puno bi teže izdržavao teret pritiska ove krize. Da nismo povećali zaposlenost i očuvali radna mjesta, danas bi brojni građani bili socijalno ugroženi.

 

Da nismo smanjili broj blokiranih i siromašnih, cjelokupna društvena situacija bila bi teža, a danas nalazimo socijalno pravedna i održiva rješenja kako bi se što veći broj blokiranih postupno vratio u gospodarsku aktivnost. Da nismo racionalno upravljali javnim financijama i ostvarili tri proračunska suficita, danas ne bismo bili u stanju donijeti mjere kojima smo pridonijeli spašavanju 630 tisuća radnih mjesta i više od 107 tisuća poduzeća. Da nismo smanjili udjel javnog duga u BDP-u, danas bi on bio preko 100% što bi bio ogroman financijski i reputacijski teret – kazao je jučer u Saboru, podnoseći godišnje izvješće o radu Vlade, premijer Andrej Plenković.

 

 

Porezna politika

 

Potom je naveo i prioritete u narednom razdoblju. Prvi je – osigurati socijalnu sigurnost, što je preduvjet razvoja društva u kojem svatko ima pravo na kvalitetnu zdravstvenu skrb, društvenu solidarnost, ravnopravnost i jednake prilike. Socijalna kohezija i smanjivanje nejednakosti naš su cilj, reče premijer.

 

Drugi je prioritet osigurati perspektivnu budućnost svima, osobito mladima, poduzetnicima jer “hrvatsko gospodarstvo treba biti konkurentno i temeljiti se na demografski vitalnom i obrazovanom društvu”.

 

Treća je zadaća učvršćivanje ekonomske suverenosti postizanjem samodostatnosti u proizvodnji hrane i energije, kao i jačanjem energetske neovisnosti i hrvatskog sela te razvojem kružnog gospodarstva.

 

Posljednja dva prioriteta čine osnaživanje državnih institucija, podizanje učinkovitosti javnih službi i otpornosti javnih financija, te povećanje globalne prepoznatljivosti zemlje. No, kako je istaknuo Plenković, najvažnija je zadaća –demografska revitalizacija.

 

– U tu ćemo svrhu donijeti niz novih mjera koje će olakšati odluku o zasnivanju ili proširenju obitelji i koje će podizati kvalitetu života naših obitelji. Radit ćemo na stvaranju preduvjeta koji će smanjiti iseljavanje, i to gospodarskom i poreznom politikom koje će poslodavcima olakšati da otvaraju nova radna mjesta i daju adekvatne plaće – kazao je Plenković obećavši iulaganjeu prometnu, energetsku i vodno-komunalnu infrastrukturu.

 

Na sve izrečeno šef SDP-a Peđa Grbin uzvratio je da je Vlada, u godini koju je obilježila korona, izabrala “lošiji put, put bez plana, bez vizije, put ad hoc odgovora” te rekao da Vlada bježi od odgovornosti, pa je premijera pozvao da svi skupa nađu rješenje kako izbjeći lockdown u koji srljamo”.

 

– Usprkos dobrom početku, 2020. bila je izuzetno teška, puna izazova. Treba očekivati težak završetak godine s teškim posljedicama u gospodarstvu zbog izrazito negativnog utjecaja svjetske pandemijske krize. Reakcije Vlade na pandemiju, posebno kad je riječ o brzom donošenju mjera za spas gospodarstva, bile su pravodobne i podržavamo svaki iskorak u tom smjeru. No hrvatske poslodavce zanima pogled naprijed, u budućnost, a mjere su samo kratkoročnog karaktera. Moramo više razmišljati i pripremati se za vrijeme pred nama. Potreban nam je ubrzan rast, brži od zemalja koje se nalaze u našem neposrednom okruženju, makroekonomska stabilnost i fiskalna disciplina koji su preduvjeti oporavka. Rast nije moguć bez provođenja ozbiljnih reformi. Nereformirani javni sustavi vuku nas unatrag te sav raspoloživi višak dohotka koji ostvarimo izgubimo na krpanje gubitaka u takvim sustavima koji troše više nego su u stanju uprihoditi – ovako nam je premijerov istup prokomentirao glavni direktor HUP-a Damir Zorić.

 

A čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, uzimajući u obzir okolnosti koronakrize, zapitao se zašto se Vlada i sad nije postavila oštrije, kao u prvom valu epidemije.

 

 

‘Podilaženje interesima’

 

– Tada bi bilo puno manje bolesnih i umrlih. Ako se podilazi pojedinim društvenim i interesnim skupinama kojima bi zaključavanje bilo nepremostiv problem, onda se zbog tog podilaženja sve veći broj ljudi šalje prema bolnicama i širi se zaraza pa se postavlja pitanje – je li se trebalo opredijeliti za čovjeka ili za pojedine djelatnosti u gospodarstvu. Jasno je da je čovjek trebao biti na prvom mjestu svakome tko u politici donosi važne odluke. Jer ni mrtvi ni teško bolesni ne obilaze restorane, kafiće ..., ali zato izostaju s posla i opterećuju zdravstveni sustav – rekao je Sever.