POZNATI SINDIKALIST ZA NET.HR O BROJKAMA KOJIMA SE VLAST PONOSI: ‘Sve to stoji, ali bilježimo i crne rekorde o kojima šute’

02.01.2018.

FINANCIJE U 'ZELENOM'

Ako bismo sudili prema potrošnji, nastavlja Sever, to bi značilo da se stanje malo poboljšava, ali da ljudi još uvijek imaju toliko malo da sve što dobiju završi u potrošnji.

(Net.hr) Ministar financija Zdravko Marić na Novu se godinu u intervjuu HRT-u pohvalio kako je Hrvatska prvi put u povijesti godinu završila u suficitu. Iako nitko ne sumnja u istinitost brojki koje je ministar financija iznio sinoć na javnoj televiziji, zanimalo nas je vide li i koliko obični građani u svojim novčanicima sve te uspjehe kojima se vladajući diče.

 

“Ne vidi se previše. Može se prosuđivati prema različitim stvarima, oni koji žele naći razloge potvrde toga, onda će ih tu i tražiti. Primjerice, da je zabilježena rekordna potrošnja u prosincu”, kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever u razgovoru za Net.hr.

 

 

Rekordna potrošnja kao loš znak

 

U sindikatu su očekivali da će sada već prošle godine u prosincu biti vrlo visoka potrošnja, između 12,5 i 13 milijardi kuna, ali se nisu usudili govoriti o 13,5 milijardi. Međutim, Sever poručuje da to nije samo pokazatelj dobrog stanja jer mnogo je zabrinjavajućih razloga zašto se to dogodilo na taj način.

 

“Već smo u 2016. godini bilježili rekordni iznos doznaka iz inozemstva. Očekujemo da će prošla godina pokazati da je tu bilo još više doznaka iz inozemstva s obzirom na broj ljudi koji su se iselili iz Hrvatske. U pravilu ti ljudi šalju novac za blagdane”, objašnjava predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

 

Na rekordnu potrošnju utjecao je i rast plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, a bilo je iisplatabožićnica i darova za djecu, lagano su rasle mirovine i sve se to na kraju nađe u potrošnji.

 

“Ali, upravo ta potrošnja pokazuje da mi ne živimo baš tako jako dobro. Zašto? Zato što prosječnom kućanstvu danas nedostaje sredstava da bi pokrilo svoje redovite mjesečne troškove i vrlo je mali broj građana koji danas mogu reći da ležerno prežive mjesec. I što god se pojavi kao dodatni prihod završi u potrošnji. Zašto? Zato što nemaju novca za redovito trošiti i onda svaka kuna koja dođe završi u potrošnji – ne zbog bahatog trošenja, nego što ljudi kupuju ono što im treba, a za što nemaju novca”, objašnjava Sever. Ako bismo sudili po potrošnji, nastavlja Sever, to bi značilo da se stanje malo poboljšava, ali da ljudi još uvijek imaju toliko malo da sve što dobiju završi u potrošnji.

 

 

Nesigurni oblici rada

 

Država je godinu završila u ‘zelenome’ i s te strane pršti optimizam vladajućih. Međutim, upozorava Sever, činjenica je da mi istodobno bilježimo još neke rekorde s kojima se vlast ne hvali. “A to bi trebalo zabrinuti svakoga onoga kojemu je stalo do zemlje u cjelini – masovno iseljavanje građana iz Hrvatske. A znate koji su prvi razlozi iseljavanja? Ne zato što nema posla, nego niske plaće te nestalni i nesigurni oblici rada. To je ta druga strana s kojom se vlast neće pohvaliti. Koju čak ni državna statistika ne vodi u dovoljnoj mjeri”, kaže Sever.

 

Upravo su ti nestalni i nesigurni oblici rada poprimili zabrinjavajuće razmjere, uvjerava Sever. Naime, u prvih 10 mjeseci 2017. godine smo među novozaposlenima imali 94 posto onih koji su zaposleni na određeno vrijeme ili nekom drugom nesigurnom obliku rada. “Hrvatska je od 2002. godine, kad je imala 10 posto onih koji su zaposleni na određeno vrijeme od ukupne brojke zaposlenih, 2016. dočekala sa 22,2 posto. I to je bio najveći rast takvih oblika zapošljavanja u Europi. Istodobno, Europa je imala 12,4 posto 2002. godine, a 14 godina kasnije 14,2 posto. Prešišali smo daleko taj europski prosjek”, poručuje Sever. Dotaknuo se predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata još jednog velikog problema o kojima vlasti ne pričaju previše.

Nije sve u ‘peglanju’

 

“Imamo ogromnu brojku umirovljenika, a malu brojku zaposlenih. Pokušava se to donekle frizirati podacima o brojci osiguranika jer je ta brojka uvijek povoljnija od brojke zaposlenih. No, činjenica je da je u Hrvatskoj zaposlenih oko 1,4 milijuna, a brojka osiguranika je za stotinjak tisuća veća. Broj umirovljenika je vrlo visok i taj odnos zaposlenih i umirovljenika je zabrinjavajući. Nama je taj odnos 1990. bio 1 umirovljenik naprema 3 osiguranika. A danas je 1:1,13. Što je neodrživo”, kaže Sever i poručuje da moramo povećavati zaposlenost, ali da se to radi na pogrešan način.

 

Nitko ne želi govoriti niti o padu nataliteta koji je upravo posljedica nesigurnih oblika rada i malih primanja, poručuje Sever. “Prognoze govore da ćemo mi za deset godina izgubiti jednu trećinu školske populacije u odnosu na sadašnju brojku. I volio bih vidjeti kako na to misle odgovoriti vladajući. Nije sve samo u ‘peglanju’ brojki i smanjenju deficita. Nekad je i deficit dobar, pogledajmo Japan ili SAD”, objašnjava Sever.

 

Osvrnuo se Sever na kraju razgovora zaNet.hri na rast minimalne plaće. “Za tu 131 kunu koliko je rasla minimalna plaća… to je pomalo povređujući rast za one koji je primaju. Nije bilo volje da se do kraja promijeni zakon. Ali se zato išlo na ruku poslodavcima pasvimakoji su posljednjih godinu dana isplaćivali minimalac mogu isplaćivati i dalje, a država će im zato obračun doprinosa za bruto 2 računati na 50 posto osnovice, pa su i tu dobro prošli. Ali uz sve to vidimo poslodavce koji neprekidno kukaju nad teškom sudbinom poslodavaca, a u isto vrijeme veliki dio njih živi jako dobro na leđima svojih radnika”, govori Sever.