Pučka pravobraniteljica lani je otvorila dvije i pol tisuće predmeta. Najviše su na udaru - radnici

03.04.2018.

STANJE LJUDSKIH PRAVA
Autor: Tihomir Ponoš
Novi list - Sve veće probleme stvara i SOR. »Upotrebljeni kao jeftiniji nadomjestak redovnog zapošljavanja radnika, velik broj mladih bio je angažiran u državnim tijelima, gdje je na snazi zabrana zapošljavanja, i već u samom početku nisu imali šanse ostati u sustavu rada«, navodi se u Izvješću pravobraniteljice Lore Vidović

ZAGREB Radni i službenički odnosi prvi su put na vrhu u godišnjem Izvješću pučke pravobraniteljice po broju novootvorenih predmeta. Prošle godine ured Lore Vidović otvorio je 2.533 nova predmeta, od toga ih je 301 iz radnih i službeničkih odnosa, slijedi nekad neupitno prvo pravosuđe s 297 predmeta, pa diskriminacija s 277 i zdravstvo s 230 novootvorenih predmeta.

 

U veoma opsežnom Izvješću pučka pravobraniteljica se na probleme iz radnog odnosa i probleme tretmana radnika osvrnula na nizu mjesta, povezavši taj odnos sa socijalnim stanjem u Hrvatskoj, pa i iseljavanjem iz nje. Pučku pravobraniteljicu »izrazito zabrinjava« nesiguran status zaposlenih, a taj status »može značajno biti unaprijeđen« i to preispitivanjem regulacije rada na određeno vrijeme, unapređivanjem rada inspekcija i povećanjem transparentnosti pri zapošljavanju.

 

 

Mladi, a prestari

 

– Do tada, mnogi su prisiljeni birati između trpljenja kršenja prava, gubitka posla i napuštanja države, stoji u Izvješću. U nezavidnoj su situaciji i mladi i stari. Stariji od 50 godina i dalje su diskriminiraniji od mladih pri zapošljavanju, ali javljaju se i poslodavci koji i mlađe od 40 godina smatraju prestarima. Naveden je slučaj čovjeka u tridesetim godinama koji je dobio otkaz (kasnije je dobio sudski spor protiv poslodavca) jer je »istrošen«, a poslodavac je zaključio da mu je bolje zaposliti nekog mlađeg čija će mladost i snaga više pogodovati obavljanju posla. Sve veće probleme stvara i SOR. Taj sustav koji pogoduje poslodavcima je gotovo u potpunosti zamijenio institut pripravništva i »mjera se na neki način pretvorila u prepreku za ulazak na tržište rada kroz procese redovnog zapošljavanja«.

 

»Upotrebljeni kao jeftiniji nadomjestak redovnog zapošljavanja radnika, velik broj mladih bio je angažiran u državnim tijelima, gdje je na snazi zabrana zapošljavanja, i već u samom početku nisu imali šanse ostati u sustavu rada«, navodi se u Izvješću. Pučka pravobraniteljica upozorava da se SOR etablirao kao »standardna prekarna etapa na prelasku iz obrazovanja u svijet rada koja je početak karijere učinila puno nesigurnijim i slabije plaćenim, pogotovo za visokoobrazovane«. Promjena zakona i sužavanje potencijalnih korisnika SOR-a dodatno je otežala položaj starijih od 29 godina koji nemaju radnog iskustva.

 

Osim što se mnogi dijelovi Izvješća neće svidjeti državi, vjerojatno se neće svidjeti ni poslodavcima. Vidović upozorava da odnos između zaposlenika i poslodavca utječe i na zdravlje. Navodi niz pojava koje kratkoročno donose korist poslodavcu (fleksibilizacija rada, nesigurni oblici rada, snižavanje standarda zaštite na radu, dugotrajni prekovremeni rad, nepoštovanje zakonskih odredbi o slobodnim danima..), ali i »ubrzano 'troše' radnike i negativno utječu na njihovo zdravlje, dovode do kroničnih bolesti, ranijeg umirovljenja i povećanja troškova (u pravilu dugotrajnog) liječenja«. Usprkos svemu, i dalje »svjedočimo zatjevima za dodatno slabljenje pozicije radnika i izmjenu radnog zakonodavstva u korist interesa poslodavaca«.

 

Zbog svega toga ne čudi to što je pučka pravobraniteljica preporučila Hrvatskog udruzi poslodavaca »da osigura redovno održavanje radionica o primjeni hrvatskog i europskog antidiskriminacijskog prava, naročito u području rada i zapošljavanja«.

 

 

Nacionalne manjine

 

Vidović se osvrnula i na prava nacionalnih manjina te diskriminaciju na temelju etničke i rasne pripadnosti. Za prava nacionalnih manjina zaključila je da se u nekim područjima, primjerice u kulturnoj autonomiji, postiže visok stupanj provedbe zajamčenih prava, »dok je u ostvarivanju prava na proporcionalnu zastupljenost među zaposlenima u javnim tijelima došlo do nazadovanja«.

 

U tijelima državne uprave i stručnim službama i uredima Vlade krajem prošle godine bilo je zaposleno 1.658 pripadnika nacionalnih manjina (3,34 posto, pri čemu se postotak postojano smanjuje iz godine u godinu), a među svim zaposlenima je tek osam Roma. Pučka pravobraniteljica upozorava i na primjenu Zakona o prebivalištu na temelju kojega su mnogim građanima odjavljena prebivališta u postupcima za koje oni nisu znali. Od 2012. do travnja 2017. iz popisa birača, time i evidencije prebivališta, izbrisano je 269.516 državljana, od toga 152.974 Hrvata te 40.103 Srba. Vidović navodi da je iz evidencije prebivališta, s obzirom na broj prema popisu stanovnika iz 2011. godine, odjavljeno 3,95 posto Hrvata i 21,5 posto Srba.

 

U međunacionalnim odnosima ponešto se može poboljšati ne naročito kompliciranim mjerama. Istraživanje provedeno u Varaždinu o stavovima učenika osnovnih škola pokazalo je da u školi koju zajedno polaze i romski i hrvatski učenici 57,4 posto učenika želi romskog kolegu za prijatelja. U školi koju ne pohađaju Romi, prijatelje romskog porijekla želi samo 17,3 posto učenika. Što se Roma tiče, o njihovom statusu dovoljno govori podatak o životnom vijeku: udio starijih od 65 godina u većinskoj populaciji je 16,8 posto, a među Romima 1,4 posto.

 

 

Nerazmjerni teret ovrha

 

Nerazmjerni teret ovrha već je postao stalno mjesto u godišnjim izvješćima pučke pravobraniteljice. U recentnom Izvješću navodi se slučaj pritužitelja kojem je u srpnju 2017. dostavljeno javnobilježničko rješenje o ovrsi iz studenog 2013. godine, a radi naplate računa iz 2012. godine za komunalnu uslugu i to u iznosu od 73,66 kuna. Troškovi postupka iznosili su 971,25 kuna, a doista spori javni bilježnik građaninu je priuštio i visoke zatezne kamate.

 

 

Socijalne razlike jedan od razloga depopulacije

 

Lora Vidović smatra i da su ekonomske i socijalne razlike između pojedinih dijelova Hrvatske jedan od razloga depopulacije. Siromaštvo je višestruko prisutnije u ruralnim područjima, »što uz iznimno slabu gospodarsku aktivnost i nedostupnost osnovnih javnih usluga znatno doprinosi depopulaciji«. Razlike u ekonomskoj snazi između pojedinih dijelova zemlje generiraju razlike u socijalnim uslugama. Slabije razvijene općine i gradovi ne mogu svojim stanovnicima pružiti razinu socijalne zaštite kakvu mogu bogatiji i razvijeniji. Pučka je pravobraniteljica nerijetko od načelnika i gradonačelnika čula kako ne podmiruju troškove stanovanja ili ne u punom iznosu jer nemaju dovoljno novca. Razlika u dostupnosti usluga itekako je vidljiva u kapacitetima dječjih vrtića. U Brodsko-posavskoj županiji tek 18,9 posto djece u dobi od tri do šest godina ide u vrtić, dok ih je u Zagrebu obuhvaćeno 91 posto.