Skupljanjem satnice do staža za mirovinu

06.08.2012. Vjerojatno će se ponovno razgovarati i o prekovremenom radu, odnosno njegovoj preraspodjeli

VLADA KREĆE U SVEOBUHVATNU REFORMU TRŽIŠTA RADA

Do kraja iduće godine imat ćemo novi Zakon, a u njemu i fleksibilnija rješenja

(GLAS SLAVONIJE) ZAGREB - Nakon donošenja Zakona o reprezentativnosti (ZORP), kojim su obavljene i izmjene dijela Zakona o radu (ZOR) kada je riječ o produženoj primjeni kolektivnih ugovora, Vlada će krenuti i u izmjene samog ZOR-a s ciljem da se do kraja iduće godine izradi novi Zakon o tržištu rada. Samoj izradi novog zakona prethodit će višemjesečna javna rasprava s ciljem da se postojeći ZOR modernizira te da se stvori konkurentnije tržište rada, odnosno poveća njegova pokretljivost i prilagodljivost te da se poslodavcima omogući da na brz i efikasan način dođu do tražene radne snage.

Novi Zakon o tržištu rada samo je dio sveobuhvatnih promjena koje će zahvatiti to područje s ciljem povećanja zapošljivosti. S druge strane, kroz reformu mirovinskog sustava i redefiniranje instituta staža osiguranja s povećanim trajanjem - beneficiranog radnog staža - žele se stvoriti uvjeti za duži boravak radnika u svijetu rada, smanjiti udio rashoda za mirovine u BDP-u te svoriti uvjete za dugoročnu održivost mirovinskog sustava, kako u sustavu generacijske solidarnosti, tako u jačanju sustava kapitalizirane štednje.

ZOR u dva zakona

 

Vlada u proteklim mjesecima nije skrivala da želi redefinirati odnose na tržištu rada. No postojeći ZOR, unatoč nezadovoljstvu i sindikata i poslodavaca jer se u njega interveniralo kroz ZORP, nije željela otvarati. U ovoj godini, naime, Vladi je bilo bitno riješiti pitanje produžene primjene kolektivnih ugovora, a otvaranje ZOR-a na stol bi stavilo cijeli niz pitanja i odužilo razgovore o tom dokumentu. Tako su se i razmišljanja o mogućem razdvajanju ZOR-a na dva zakona - jedan koji bi definirao individualna radna prava te drugi koji bi se bavio kolektivnim pregovaranjem - privremeno zaustavila. No aktualizirat će se u idućoj godini.

 

Želja je Vlade, odnosno resornog Ministarstva rada, zakonskim izmjenama obuhvatiti sve oblike rada. Drugim riječima, sustavnije obuhvatiti privremene i povremene poslove, odnosno honorarni rad, kao i studentski rad, kućnu radinost, urediti aktivnu politiku zapošljavanja za teško zaposlive osobe, ali i uskladiti odredbe radnog zakonodavstva sa zakonima koji uređuju specifična područja, poput rada pomoraca.

Prekovremeni rad

 

Vjerojatno će se ponovno razgovarati i o prekovremenom radu, odnosno njegovoj preraspodjeli. Dio pitanja, poput rada kod više poslodavaca, trebalo bi urediti na način da se doista u praksi konzumiraju. Naime, već sada radnik može raditi kod više poslodavaca, ali se problem pojavljuje kod uplate doprinosa jer iako netko radi pola vremena kod poslodavca, on mu je dužan uplatiti doprinose na punu satnicu. Institut rada kod više poslodavaca tako, iako postoji, nije dao velikih rezultata. Za nešto sustavnije uređenje rada sa skraćenom satnicom vjerojatno će podloga biti i iskustva iz poljoprivrede u kojoj je sezoncima od ove godine omogućeno "skupljanje satnice" kod više poslodavaca, a sami poslodavci kupnjom vaučera radniku uplaćuju doprinose na satnicu koju je kod njih odradio. Na kraju godine radniku će se zbrojiti skupljeni sati rada i pretvoriti u mirovinski staž.

Gabrijela GALIĆ

 

 

Otpuštanje radnika

 

Budući zakon o tržištu rada trebao bi fleksibilizirati tržište. Međutim, iz Vlade upozoravaju kako to nikako ne znači fleksibilizaciju na način kakav traže poslodavci. ZOR nije na vrhu ljestvice prepreka koje guše investicijsku klimu, svjesni su u vlasti, kao što su i svjesni da tvrdnje o rigidnosti nisu u potpunosti točne jer da jesu, ne bi bilo toliko otpuštanja. Zahtjevi poslodavaca, poznato je, idu u smjeru lakšeg otpuštanja i nižih troškova otkaza pa i izdvajanje odredbi o otkaznim rokovima i otpremninama iz zakona na razinu kolektivnih ugovora. Takvu mogućnost u Vladi rezolutno odbijaju, naglašavajući kako bi to bilo moguće provesti da je kod nas razvijeno bipartitno pregovaranje, što nije.

 

 

Beneficirani staž

 

Iako se o redefiniranju beneficiranog radnog staža već neko vrijeme govori, još nema gotovih rješenja. U prvoj fazi plan je iz postojećeg kataloga zanimanja ukloniti ona koja realno više ne postoje, potom će se unutar javnih službi definirati tko ima pravo na beneficirani radni staž, a tko ne. Namjera je Vlade, gdje god je to moguće, radnike stimulirati da ne odlaze mladi u mirovinu (temeljem beneficiranog radnog staža), već da nakon što steknu uvjete za beneficiranu mirovinu, nastave raditi do pune radničke mirovine. Pritom bi im se do ostvarenja uvjeta za regularnu mirovinu obračunavao "normalan" mirovinski staž. Primjerice, pilot ili stujardesa koji su stekli beneficirani radni staž i više ne mogu letjeti, mogli bi nastaviti raditi takozvane zemaljske poslove.