'Strahujemo da će iskusni radnici imati manju plaću od početnika, očekivali smo puno više'

27.07.2019.

Ishod četvrte runde

AUTOR: Adriano Milovan, Marina Klepo

(Novac.hr) Nova, četvrta runda porezne reforme neke je više, a neke manje usrećila. Iako poslovnjaci s kojima smo jučer razgovarali načelno hvale napore Banskih dvora u nastavku rasterećenja gospodarstva, ipak kažu da su očekivali više, posebno na području strukturnih reformi.

 

- Porezna reforma ide u dobrom pravcu, ali ne znam koliko će to biti dovoljno da se rastereti gospodarstvo. I dalje moramo rasterećivati gospodarstvo, a to se neće moći postići bez diranja u rashodnu stranu proračuna. Naši su problemi, nažalost, mnogo veći nego što bi ih mogla riješiti ova porezna reforma - kaže Branko Roglić, vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora Orbica.

 

Ipak, dodaje Roglić, potezi koje Vlada povlači na području porezne reforme su dobri. Od vladajućih očekuje da nastave ići tim putem, ali i da se više pozabave strukturnim problemima hrvatskoga gospodarstva.

 

 

Dobar put

 

Slično razmišlja i Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave požeškog Spin Valisa. I on pozdravlja napore Vlade u daljnjem poreznom rasterećenju, posebno u segmentu dohotka, ali i PDV-a. No, i Jelčić smatra da se rasterećenje gospodarstva ni u kojem slučaju ne bi smjelo zaustaviti samo na onome što su premijer Andrej Plenković i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić jučer predstavili javnosti.

 

- To je dobar put, ali naša su očekivanja ipak veća - poručuje Jelčić.

 

Pritom ukazuje na potrebu ubrzanja rezanja parafiskalnih nameta. Smatra i da bi država posebnim mjerama trebala poticati izvozno orijentirane industrije, koje imaju potencijal rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Na kraju, dodaje Jelčić, nedostaju strukturne reforme koje bi u konačnici dovele do jeftinije države.

 

 

Promjena strukture

 

I ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da paket poreznog rasterećenja s kojim su jučer izašli na Markovu trgu načelno treba pohvaliti jer je svako porezno rasterećenje dobrodošlo. Međutim, dodaje Novotny, ni ova runda poreznog rasterećenja, kao ni prijašnje, neće imati većeg utjecaja na promjenu strukture gospodarstva. Iskustva prijašnjih zahvata u porezni sustav uče nas, ističe naš sugovornik, da se povećanje dohotka stanovništva uglavnom prelijevalo u veću potrošnju i rast štednje. S druge strane, izostale su nove investicije koje bi dovele i do otvaranja novih radnih mjesta.

 

- Od dosadašnjih poreznih reformi su zapravo najviše koristi imali dobavljači robe iz inozemstva, te nekretninski sektor, u kojem su porasle cijene. No, ni jedno, ni drugo nije dovelo do promjene strukture hrvatskoga gospodarstva, koja bi rezultirala otvaranjem novih radnih mjesta - upozorava Novotny. Stoga smatra da bi vlast trebala poraditi na smanjivanju parafiskalnih nameta i privlačenju investicija.

 

Iva Tomić s Ekonomskog instituta, koja se posebno bavi tržištem rada, u načelu podržava mjere kojima se želi potaknuti zapošljavanje i povećanje plaća mladima, ali nije sigurna da će one donijeti rezulate. Gostujući na N1, rekla je da bi voljela vidjeti izračune učinka samih mjera, ali ona ocjenjuje da će pomoći malom broju ljudi. K tome, ostaje pitanje hoće li mladim zaposlenicima kojima plaća poraste za 500 kuna to doista pomoći da, primjerice, podignu kredit i poboljšaju svoju materijalnu situaciju. Ne isključuje ni opciju da neki poslodavci odluče zamijeniti skuplje radnike jeftinijima, što svako nije poželjan ishod za tržište rada. Na kraju, ističe Tomić, visina plaće nije jedini razlog koji je važan prilikom donošenje odluke o iseljavanju. No, kako ministar financija nije predstavio nikakvu procjenu učinka ove mjere, kroz neko vrijeme pokazat će ga kretanja na tržištu.

Štednja

 

Poput većine ekonomista, i Iva Tomić smatra da opću stopu PDV-a nije trebalo smanjivati i da je to isključivo politička odluka. S druge strane, Vlada je odustala od uvođenja poreza na nekretnine i time je sebi značajno ograničila prostor da provede značajnije promjene u poreznom sustavu, posebno kad je riječ o poreznom rasterećenju rada.

 

Premda gotovo svi ocjenjuju da se smanjenje opće stope PDV-a za jedan postotni poen neće ni osjetiti na cijenama, a država će izgubiti oko 1,8 milijardi kuna, neki ekonomisti u tome vide i dvije pozitivne stvari. To će donekle smanjiti pritisak na rast cijena, ali predstavlja i svojevrsnu štednju za javne financije: kada se dogodi nova kriza i smanje prihodi proračuna, nekom budućem ministru financija bit će lakše vratiti opću stopu PDV-a s 24 na 25 posto, nego tražiti da se ona poveća na 26 posto.

 

 

Petrov ocijenio reformu “PR marketingom”, Beljak tvrdi da se njome izbija novac gradovima

 

Novi paket Vladine porezne reforme predsjednik MOST-a Božo Petrov ocijenio je “PR marketingom”. O oslobađanju od poreza na dohodak radnika u dobi do 25 ili 30 godina Petrov kaže da se odnosi na manje od 20 posto onih koji rade u Hrvatskoj i da se time ništa nije napravilo.

 

Po njegovu bi mišljenju stopu PDV-a na sve oblike hrane trebalo smanjiti na 13 posto, a poduzetnicima vratiti olakšice za reinvestiranu dobit, ukinuti plaćanja akontacije poreza na dobit ...

 

Umjesto sustava olakšica za uzdržavanu djecu MOST bi uveo fiksni dječji doplatak koji bi progresivno rastao za svako djete i iznosio od 600 do 2000 kuna.

 

SDP-ovac Branko Grčić je rekao da se “SDP već mjesecima zalaže za smanjenje stope PDV-a”. - Smatramo da treba pomoći turističkom sektoru u ovom osjetljivom trenutku. Naše je zalaganje sve vrijeme bilo smanjiti stopu u ugostiteljstvu s 25 na 13 posto, a čim se steknu uvjeti, i na smještaj, čija je stopa jedna od najviših na Mediteranu - rekao je Grčić.

 

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak kaže da je ona dobra s aspekta građana, ali tvrdi da ona neće imati bitne učinke, a uz to ide preko leđa lokalne uprave i samouprave.

 

- Porez na dohodak i prirez su prihodi lokalne uprave i samouprave koji se ovime dodatno režu i idu nauštrb projekata lokalnih zajednica koji se neće moći ostvariti. Ovo je još jedan korak prema centralizaciji države - kaže Beljak i dodaje da se ovime izbija novac iz blagajni gradova i općina. Kad je riječ o poreznim olakšicama za mlade, predsjednik HSS-a tvrdi da neće ostvariti nikakve efekte.

 

- Prava reforma bilo bi ukidanje polovice ministarstava i polovice jedinica lokalne samouprave - zaključio je Beljak.

 

Predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš u Vladinim mjerama ne vidi ništa senzacionalno. - Ovo je poslagivanje u odnosu na ono što je oporba već ukazivala da treba napraviti - rekla je Mrak Taritaš uz opasku da u odnosu na mjere za mlade ne vidi nikakav osobit iskorak.

 

HDZ-ov koalicijski partner, predsjednik HSLS-a Darinko Kosor pozdravlja najnovije mjere. - U svakom slučaju, ovo je napredak. U odnosu na porez na dohodak postoji niz rasterećenja, od smještaja, toplog obroka, vaučera na odmor, dopunskog osiguranja, dječjeg vrtića. Sve su ove mjere pozitivne, ali ovise o dobroj volji poslodavca - rekao je Kosor. Ističe i kako je dobra mjera da se porez na dobit na prihode do 7,5 milijuna kuna oporezuje po stopi od 12 posto, a pravedno je i smanjiti PDV na hranu u ugostiteljstvu. (Ivanka Toma)

 

 

“Iskusniji radnici imat će manju plaću od početnika”

 

- Bojim se da će ova mjera oslobađanja plaćanja poreza na dohodak mladih u dobi do 30. godina samo dijelom odgoditi njihov odlazak iz Hrvatske i da neće dati očekivani demografski efekt. Sigurno je pak da će dovesti do nejednakosti u primanjima za isti posao i destimulirati iskusne radnike kojima bi se moglo dogoditi da zbog razlike u godinama imaju manju plaću od početnika - kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever. Tvrdi da je ovo mjera kojom će samo poslodavci u inozemstvu dobiti radnike s više iskustva jer će, nakon što im se ukine ova “povlastica” i smanji plaća, ipak na kraju otići iz Hrvatske. Dodaje da nije dobro da Vlada sve više “klizi” u razne oblike neporeznih primanja, što zamrzava plaće na niskim razinama i otvara rupe, primjerice, u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, ali i u lokalnim proračunima. Zbog toga se može očekivati povećanja prireza i komunalnih usluga, što će vrlo brzo “pojesti” tzv. olakšice za mlade radnike.

 

- Smatram da ovo nije pravo rješenje nego bi trebalo značajno povećati minimalne plaća i inzistirati na povećanju svih drugih plaća, što bi u konačnici natjeralo poslodavce da ulažu u nove tehnologije i procese i tako povećaju konkurentnost koju su do sada pokušavali osigurati niskom cijenom rada. Treba također povećati iznos neoporezivog dohotka s 3800 na 5000 kuna, prvu stopu od 24 posto podijeliti “na dvije” (od 12 i od 24 posto) te ostaviti poreznu stopu od 36 posto za one s najvišim primanjima - predlaže Sever.

 

Za predsjednika Hrvatska obrtničke komore, Dragutina Ranogajca, neprihvatljivo je smanjenje PDV-a s 25 na 24 posto. Kaže da će prilagođavanje na novu stopu izazvati nove velike troškove, a da građani od toga neće imati nikakve koristi. - Mi i dalje tražimo smanjenje stope poreza na dohodak s 24 na 18 posto, koji bi značio veću neto plaću za oko 1,2 milijuna građana i poboljšao položaj zaposlenika - ističe Ranogajec. (Goranka Jureško)