Tvrtke u problemima apliciraju za skraćeno radno vrijeme, dok je više od 1000 tvrtki vratilo ranije isplaćene potpore

09.07.2020.

Gabrijela Galić

(FAKTOGRAF) Poslodavci od srpnja mogu aplicirati za isplatu potpore za skraćeno radno vrijeme koja će se financirati iz EU instrumenta SURE, a svakom radniku se tim programom osigurava maksimalno dvije tisuće kuna neto mjesečno u slučaju da je radno vrijeme skraćeno 50 posto.

 

U provedbenim dokumentima, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) objavio je i tablicu s izračunom visine potpore s obzirom na postotak skraćenja radnog vremena u periodu od srpnja do kraja godine s podacima o mjesečnom fondu sati za svaki mjesec.

 

Mjesečni fond radnih sati za srpanj iznosi 184 radna sata (dok je primjerice za kolovoz 168 radnih sati). Tako u srpnju država poslodavcu kojem potpora bude odobrena pokriva maksimalno 92 sata skraćenog radnog vremena u neto iznosu dvije tisuće kuna, dok poslodavac doprinose obračunava na osnovicu od 2,5 tisuća kuna.

 

Najniži iznos potpore je za 10 posto kraće radno vrijeme, odnosno 18 radnih sati i ona je u neto iznosu 400 kuna, dok poslodavac doprinose obračunava na osnovicu od 500 kuna.

 

Poslodavac je, naime, radniku iz vlastitih sredstava dužan isplatiti plaću kao i pripadajuće obveze prema državi. HZZ će mu iznos potpore i pripadajuće doprinose na nju, ovisno o tome koliko je radniku skraćeno radno vrijeme u mjesecu, refundirati do 30. u mjesecu za prethodni mjesec. To znači da će potpora za skraćivanje radnog vremena tijekom srpnja biti isplaćena do 30 kolovoza.

 

 

Prerađivačka industrija prednjači u skraćivanju radnog vremena

 

Prema aktualnim podacima HZZ-a, potporu za skraćivanje radnog vremena u srpnju za sada je zatražilo 58 poslodavaca za ukupno 2 884 radnika. Najviše zahtjeva, kako su nam odgovorili iz HZZ-a, pristiglo je od poslodavaca iz prerađivačke industrije. Riječ je o 33 zahtjeva.

 

Dvije su vrste potpora za očuvanje radnih mjesta skraćivanjem radnog vremena te se jedna odnosi na poslodavce koji obavljaju gospodarsku djelatnost i zapošljavaju 10 i više radnika, dok je druga namijenjena mikropoduzetnicima koji zapošljavaju do 10 radnika.

 

„Osnovni kriterij kod podnošenja zahtjeva za potporu za skraćivanje radnog vremena je očekivani pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih radnika zaposlenih kod poslodavca na puno radno vrijeme u mjesecu za koji se traži potpora minimalno 10 posto. Osim osnovnog kriterija, poslodavac mora dokazati povezanost utjecaja epidemije Covid-19 na poslovanje i očekivanog pada ukupnog mjesečnog fonda radnih sati“, navode iz HZZ-a objašnjavajući mjeru namijenjenu poslodavcima koji zapošljavaju 10 ili više radnika.

 

Oni povezanost utjecaja epidemije Covid-19 na poslovanje dokazuju „ostvarenim padom prometa/primitaka u mjesecu za koji se traži potpora od najmanje 20 posto u odnosu na isti mjesec protekle godine“.

 

Mikropoduzetnici, pak, trebaju dokazati da su „u lipnju 2020. godine imali pad prihoda za najmanje 50 posto u odnosu na lipanj 2019.“ Dokazuju to temeljem predaje PDV obrasca za lipanj ove i prošle godine Poreznoj upravi.

 

Ako mikropoduzetnik posluje kraće od 12 mjeseci treba dokazati „pad prometa za najmanje 50 posto u lipnju 2020. u odnosu na veljaču 2020. godine temeljem predaje PDV obrasca za lipanj i veljaču 2020. godine Poreznoj upravi“.

 

 

Europski novac ne stiže prije jeseni

 

Uvođenjem nove potpore za skraćivanje radnog vremena koja će se financirati europskim sredstvima i ne smatra se potporom male vrijednosti, više nije aktivna stara mjera aktivne politike zapošljavanja, također potpora za skraćivanje radnog vremena.

 

Tu staru mjeru po kojoj se radno vrijeme maksimalno moglo skratiti do 40 posto, a država je pritom pokrivala razmjerni dio iznosa plaće za broj radnih sati za koje je radniku skraćeno radno vrijeme, u ovoj godini nitko nije koristio. Po tom modelu, isplaćivalo se „maksimalno do 40 posto iznosa bruto I, a najviše do iznosa minimalne plaće“ (Faktograf).

 

O programu potpore za skraćeno radno vrijeme (SURE) Europska komisija dogovorila se sredinom svibnja, a Uredba o uspostavi Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) nakon izbijanja bolesti COVID-19 u primjeni je od 20. svibnja. Tada je, naime, objavljena u Službenom listu Europske unije.

 

Međutim, zajmovi iz tog programa, koji taje do kraja 2022. godine ne mogu se očekivati prije jeseni, tako da će prve naknade plaća za skraćeno radno vrijeme Hrvatska osigurati iz vlastitih sredstava, koja bi joj kasnije trebala biti refundirana.

 

Naime, da bi SURE program profunkcionirao u praksi, sve države članice najprije trebaju uplatiti jamstvena sredstva koja će biti potpora Europskoj komisiji za traženje kredita.

 

Hrvatska za program SURE treba dati jamstva u visini 95,7 milijuna eura te je Vlada početkom lipnja ovlastila ministra financija Zdravka Marića za potpisivanje Sporazuma o dobrovoljnom jamstvu između Hrvatske i EK za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji nakon izbijanja bolesti Covid-19. Na temelju tih jamstava, trebala bi povući najmanje četiri puta veći iznos (lider,vlada, točka 3).

 

 

Razvijenije zemlje s izdašnijom potporom za skraćeno radno vrijeme

 

Hrvatska je mjeru skraćivanja radnog vremena, dakle, imala i prije Covid-19 krize. Iako je bila „šira“ od aktualne i sredstva za nju su dijelom osigurana iz EU fondova, nije korištena. Čak ni kada je kriza nastupila.

 

Dio europskih zemalja, međutim, svoje nacionalne mjere skraćivanja radnog vremena „aktivirale“ su još u ožujku. Pregled mjera skraćenog radnog vremena u Europi, uvedenog uslijed pandemije koronavirusa, objavila je Europska konfederacija sindikata (ETUC) krajem travnja te je redovito nadopunjava.

 

U Austriji je, primjerice, država početkom svibnja pokrivala 80 do 90 posto neto plaće 1,3 milijuna radnika, dok je njemačkim programom skraćenog radog vremena kojim se pokriva 60 do 87 posto neto plaće, bilo obuhvaćeno oko 10 milijuna radnika. U Bugarskoj preko 200 tisuća radnika bilo je u Covid programu skraćenog radnog vremena, Danska je pokrivala 75 posto neto plaće preko 200 tisuća radnika, Slovenija 80 posto plaće za 300 tisuća radnika…

 

Od ožujka do lipnja Hrvatska je radna mjesta „čuvala“ potporom za subvencioniranje radničke plaće, najprije u iznosu od 3.250 kuna, a potom u iznosu od 4.000 kuna, a poslodavcima je omogućeno plaćanje davanja s odgodom, dok za lipanj tu potporu mogu koristiti samo neke djelatnosti poput prijevoza putnika, turizma, poljoprivrede.

 

Prema Vladinim podacima, za subvenciju plaća od ožujka do svibnja ukupno je isplaćeno 5,3 milijarde kuna, odnosno preko 7,7 milijardi s oslobađanjem plaćanja doprinosa. Potporu je koristilo preko 103 tisuće poslodavaca za nepunih 609,5 tisuća radnika (Vlada, točka 3.).

 

 

Preko tisuću tvrtki vratilo potpore, a 1,6 tisuća ih zbog nepravilnosti mora vratiti

 

Pritom je više od tisuću tvrtki koje zapošljavaju oko 7,5 tisuća radnika, kako nam je potvrđeno u HZZ-u, isplaćene potpore djelomično ili u cijelosti vratilo. Primjerice, među većim tvrtkama, potporu za ožujak i travanj, uz odustajanje od isplate potpore za svibanj, vratili su Ikea, INovine, Tehnozavod-Marušć, Gradko, Carlsberg Croatia, Texo trgovina, ali i izdavačka kuća Edit. Potporu isplaćenu u ožujku, bez traženja nove, vratili su Holcim, Tubla, Pelagos Net Farma. Nova TV je vratila potporu isplaćenu za travanj i odustala od isplate za svibanj kao i B2 Kapital te Ekupi.

 

Svibanjsku potporu vratili su Orbico Beauty, Vertiv Croatia, Jadroagent, Profil Klett, Hstec.

 

„Budući da su navedeni poslodavci potpore vratili dragovoljno, nisu bili u obavezi navesti razlog povrata, međutim najčešće se radi o tome da su ocijenili kako im dodijeljena potpora ipak nije neophodna“, navode iz HZZ-a. Neslužbeno se, pak, može čuti da se dio poslodavaca na povrat potpora odlučio nakon što je kao jedan od kriterija uvedena obaveza neisplate dobiti.

 

I dok je dio tvrtki samoinicijativno vratilo isplaćene potpore, dio njih je na to prisiljen nakon dojava sindikata i provjera HZZ-a.Tako je od preko 1,6 tisuća tvrtki zatražen djelomičan povrat potpore ili kompletan iznos. Te tvrtke ukupno trebaju vratiti gotovo 31,9 milijuna kuna, od čega je već vraćeno nepunih 28 milijuna kuna. Među njima je, primjerice, konditorska tvrtka Zvečevo koja je već u ožujku uručila poslovno uvjetovani otkaz za 58 radnika, što znači da potporu nije smjela koristiti, a na tu situaciju HZZ je upozorio Sindikat PPDIV (Jutarnji list, tiskano izdanje od 8. srpnja).

 

Dio djelatnosti, međutim, i dalje traži da se isplaćuje subvencija za isplatu plaća radnicima. U HZZ-u na naš upit hoće li potpora biti produžena za turistički sektor nisu odgovorili. Međutim, prošli tjedan je dogovor o tome postignut, ali ga još treba potvrditi Upravno vijeće HZZ-a. Očekuje se da će to biti krajem tjedna (sssh).

 

Ukidanjem široke primjene subvencioniranja dijela plaće radnicima, ponovo su aktivirane mjere aktivne politike zapošljavanja suspendirane u ožujku kako bi se sredstva mogla usmjeriti poslodavcima za isplatu plaća. Od srpnja su tako reaktivirane potpore za zapošljavanje i usavršavanje, javni radovi, potpore za samozapošljavanje te obrazovanje i osposobljavanje (1,2).