Vladu čeka burna jesen: kreće val prosvjeda i štrajkova

02.09.2019.

Pobuna

AUTOR: Mirela Lilek, Adriano Milovan

(Novac.hr) Ako je suditi prema najavama sindikata, Hrvatsku bi ove godine doista mogla dočekati vruća jesen. Sindikalcima je ovaj put, potvrdili su nam sindikalni čelnici, voda došla do grla pa se ne treba čuditi da Banskim dvorima postavljaju ultimatum: ili će pristati na njihove zahtjeve za povećanjem plaća, ili će organizirati štrajkove i prosvjede.

- Prijetnje štrajkovima i prosvjedima vrlo su realne. Ljudi odlaze iz Hrvatske, ne žele raditi u ovakvim uvjetima i za ovakve plaće - upozorava Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

 

Dodaje da Hrvatska u porastu plaća zaostaje za ostalim novim članicama EU, koje većim plaćama nastoje ublažiti problem iseljavanja s kojim se i one suočavaju.

 

- Rumunjska i Bugarska još su prije nekoliko godina shvatile da samo većim plaćama mogu zaustaviti iseljavanje i krenule su povećavati plaće. Nisu se pritom previše osvrtale ni na preporuke Europske komisije, ni međunarodnih financijskih institucija - objašnjava Sever.

 

 

Prvi “kamen”

 

Zahtjeve za većim plaćama Vladi su, podsjetimo, postavili liječnici, prosvjetari, policajci i zatvorski čuvari. Uz to, povećane plaća traže i vozači autobusa, iako njihov poslodavac nije Vlada, nego privatne tvrtke, javnim iznošenjem zahtjeva za većim plaćama i akcijama poput zaustavljanja prometa žele, ističe Sever, skrenuti pozornost na svoj problem.

 

Tko će biti prvi koji će “baciti kamen”? Čini se, prosvjetari. U četvrtak u 12 sati okupit će se pred Vladom, najavljuju dolazak 27 autobusa iz cijele Hrvatske. Traže povećanje plaća u prosječnom iznosu od 600 kuna za sve zaposlenike, njih oko 60.000 u osnovnim i srednjim školama, i to povećanjem koeficijenata za 6,11 posto. Nakon prosvjeda zahtijevat će sastanak s premijerom. Ako se Andrej Plenković ponovno ogluši, s obzirom da ne odgovara od lipnja na zahtjeve sindikata, tada će mu urudžbirati najavu štrajka u školama. Prema podacima ministarstva, prosječna neto plaća zaposlenika bez djece iznosi 5800 kuna, a najviša 8200 kuna. Analiza sindikata pokazala je da je najbolja varijanta podići plaće učitelja na nivo plaća asistenata na sveučilištima, a to bi značilo prosječnih 600 više na sadašnje plaće.

 

Sever kaže da velike izglede za prosvjed imaju i zatvorski čuvari te pravosudni policajci koji rade, kako kaže, u očajnim uvjetima.

 

- Ljudi jednostavno ne žele raditi u takvim uvjetima za tako male novce. Čak ih ne puštaju ni u mirovinu, jer ne mogu naći druge zatvorske čuvare - poručuje Sever.

 

U atmosferi općeg nezadovoljstva, dodaje naš sugovornik, onaj koji prvi krene bit će okidač i izgledno je da će mu se pridružiti i druge nezadovoljne skupine. Razlog, kažu sindikalci, ne treba tražiti samo u zahtjevima za povećanjem plaća, nego u ‘miksu faktora’, među kojima značajno mjesto zauzima sudbina referenduma protiv mirovinske reforme za koji su sindikalci prikupili brojne potpise.

 

 

Dobar tajming

 

- Bude li Vlada odugovlačila s raspisivanjem referenduma ili na bilo koji način pokušala izigrati njegovo raspisivanje, mi na to nećemo gledati skrštenih ruku - jasan je Sever.

 

- Tajming im je dobar - prokomentirao je sindikalne prijetnje vrućom jeseni Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

 

Pri izboru tajminga odašiljanja prijetnji o pokretanju lavine štrajkova i prosvjeda, objašnjavaju analitičari, važno je i to što je Hrvatska zapravo već u predizbornoj kampanji jer nas čekaju najprije predsjednički, a potom i parlamentarni izbori, kao i to što u prvoj polovici sljedeće godine predsjedamo Europskom unijom.

 

- Predsjedanje EU i prosvjedi teško će ići zajedno - primjećuje Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.

 

No, u spomenutom “miksu faktora” postoje i elementi koji ne idu u prilog sindikatima. Za početak, tu je usporavanje gospodarskog rasta u drugom ovogodišnjem tromjesečju, u kojem je stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), prema prvim procjenama državne statistike, usporila sa 3,9 posto, koliko je iznosila u prvom kvartalu, na 2,4 posto. Nadalje, vodeći hrvatski vanjskotrgovinski partneri - Njemačka i Italija, plešu na ivici recesije: ako te dvije zemlje potonu u recesijski ponor, za sobom će, već sada je to jasno, povući i Hrvatsku. Konačno, Hrvatska je krenula u projekt uvođenja eura, a preduvjet za to su sređene javne financije. Sve to uvelike otežava ispunjavanje sindikalnih zahtjeva.

 

Ekonomisti s kojima smo razgovarali nisu željeli procjenjivati hoće li na kraju Vlada izaći ususret sindikalnim zahtjevima i u kojoj mjeri. Ipak, upozoravaju da kabinet Andreja Plenkovića mora voditi računa o održivosti stanja u javnim financijama, ali i o gospodarskim i političkim kretanjima u zemlji i okruženju.

 

- Bude li Vlada povećavala plaće, onda će morati ili povećati poreze ili se zadužiti, a ni jedno ni drugo nije dobro, to više što želimo pristupiti zoni eura. Reforme se ionako uglavnom ne provode - napominje Bejaković.

 

Dodaje kako je svjestan da su radnici nezadovoljni plaćama, ali da s povećanjem plaća treba biti vrlo oprezan.

 

- Naše su plaće male s obzirom na cijene, ali su velike s obzirom na našu produktivnost - ističe Bejaković.

 

 

Stabilnost vlasti

 

Lovrinčević, pak, smatra da je Vlada trebala izabrati drugi put i zahtjeve sindikata dijelom ublažiti povećanjem neoporeziva dijela dohotka. Već i povećanje neoporeziva dijela dohotka sa sadašnjih 3800 na 4200 kuna građanima bi u džepovima ostavilo više novca za potrošnju, čime bi neto plaće zapravo porasle, i to ne samo skupinama koje sada to traže, nego svima. O umjerenom povećanju osnovice plaća potom bi se mogli nastaviti pregovori i te bi veće osnovice mogle zaživjeti na ljeto sljedeće godine.

 

- Time bi se amortizirao dio zahtjeva sindikata za rastom plaća - poručuje Lovrinčević.

 

Problem s ovakvim pristupom javlja se, međutim, u političkoj sferi. Naime, porez na dohodak slijeva se u blagajne lokalnih jedinica, što znači da bi u lokalnim proračunima, uključujući i proračun Grada Zagreba, bilo manje novca. U uvjetima kad vladajuća većina u Saboru ovisi i o rukama zastupnika i “žetončića” koje kontrolira zagrebački gradonačelnikMilan Bandić, moglo bi se otvoriti pitanje stabilnosti vlasti, zaključuje Lovrinčević. I to u trenutku kad Hrvatska prvi put u povijesti treba preuzeti kormilo EU.

 

 

Zakomplicirali se pregovori u zdravstvu

 

Čelnica Strukovnog sindikata medicinskih sestara Anica Prašnjak najavila je akciju “Pet do 12” u kojoj će sljedeće srijede osoblje nekoliko hrvatskih bolnica (KBC Zagreb, OB Dubrovnik i KBC Split) kratkotrajno zaustaviti rad kako bi građane i Vladu upozorili na to da je stanje u sustavu zdravstvene skrbi neizdrživo.

 

- Zdravstveni sustav uistinu je pred kolapsom u odnosu na broj zaposlenika, radne uvjete, plaće, prekovremene sate i neimanje kolektivnog ugovora već godinu i pol - rekla je Prašnjak.

 

Situacija oko pregovora između sindikata iz sektora zdravstva i resornoga ministarstva u petak se dodatno zakomplicirala. Sindikati od svojih zahtjeva ne odustaju, Vlada ih ne prihvaća, a to znači da nam prijeti veliki štrajk bolničkog osoblja.

 

No, kako je zapravo došlo do ove situacije. Kolektivni ugovor u zdravstvu istekao je 26. ožujka 2018. godine i tada je potpisan ugovor na godinu. Razlog tome ležao je u činjenici da zbog malog broja članova Hrvatski sindikat liječnika, kao nositelja djelatnosti, ne smije biti dijelom pregovaračkog tima, tako da je zapravo Vladi dala jednu godinu da se zakon izmijeni. Kako se to nije dogodilo, potpisali su novi ugovor na tri mjeseca. I dalje se čekala izmjena Zakona o reprezentativnosti, no činilo se da je problem riješen. Naime, ministar zdravstva Milan Kujundžić sa sindikatima je parafirao i dogovorio povećanje plaća od sedam posto. To je državu na godišnjoj razini stajalo oko 450 milijuna kuna, a mjesečno za čistačice 90 kuna, medicinske sestre, laborante i tehničare do 300 kuna te za liječnike 600.

 

No, tada se dogodio presedan, jer Vlada nije prihvatila dogovor ministarstva i sindikata. Ponovo je potpisan ugovor na tri mjeseca, koji istječe 31 listopada.

 

Sindikalisti navode da je riječ o Vladinu kupovanju vremena, jer su izmijenili pregovarački tim i ponovo su pregovori krenuli od nule. Tijekom cijelog prošlog tjedna sindikati su govorili da se pripremaju akcije, no da će javnost biti upoznata na vrijeme, te kako ne žele odavanjem davati prednost suprotnoj strani pregovaračkog stola.

 

Tako je i bilo, u petak su sa sastanka predstavnici Vlade izašli šokirani. Naime, sindikati su podigli uloge i sada traže brojne druge povlastice, a povećanje plaće na razini godine za državu bi, prema riječima predstavnika sindikata Stjepana Topolnjaka, iznosilo oko milijardu kuna, odnosno 10 posto linearno.

 

Novi sastanak je najavljen za petak, no državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić odmah je rekao da takve zahtjeve Vlada sigurno neće prihvatiti te kako bi ta računica trebala biti i dvije milijarde kuna, što fiskalna politika nikako ne dopušta.

 

(Ivana Krnić)