Za odustajanje od smanjenja PDV-a stručnjaci, sindikati i vladajuće stranke

07.10.2019.

AUTOR Iva Boban Valečić

Pred Vladom je izazov dubinske promjene zadnjeg kruga porezne reforme, o čemu politički razgovori još nisu počeli, ali poručuju da će se sve znati tijekom sljedeća dva tjedna

(VEČERNJI LIST) Odluči li premijer Andrej Plenković još jednom odgoditi ili čak odustati od izbornog obećanja o smanjenju opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, u tome će imati potporu koalicijskih partnera, većine stručnjaka, ali i sindikata.

 

Čelnici sindikalnih središnjica već su krajem srpnja, nakon objave mjera iz četvrtog kruga porezne reforme, apelirali da se ne ide u smanjenje PDV-a, a šef Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever danas ponavlja kako bi “objeručke pozdravio” odustajanje od te mjere. Pred Vladom je, međutim, sada zadatak da preusmjeri okodvije milijarde kunakoje bi zbog odustajanja od smanjenja opće stope ostale u državnoj blagajni, a ideje kako bi država trebala utrošiti taj novac vrlo su različite.

 

 

Dio novca ide u veće plaće

 

S obzirom na “nabujale” zahtjeve sindikata javnih službi koji traže veće plaće zaučitelje, medicinske sestre, policiju i pravosudne policajce, očito je da će se dio novca morati usmjeriti u povećanje plaća. To je, uostalom, bio i “okidač” za premijerovu izjavu kako se razgovara o svemu, pa i o odustajanju od smanjenja opće stope PDV-a, no politika i sindikati u tome imaju različit pristup, a u načinu na koji bi dizali plaće razlikuju se i pojedini koalicijski partneri. HDZ, naime, zastupa stav da bi plaće trebalo povećati horizontalno svima, odnosno da treba razgovarati o podizanju osnovice za izračun plaća u državnim i javnim službama, no HNS je čvrsto uz zahtjeve učiteljskih sindikata da se plaće u prosvjeti korigiraju putem koeficijenata, i to zašest posto.

 

Uz to, HNS je još ljetos najavio da će amandmanom na zakone koji bi trebali osigurati provođenje četvrtog kruga porezne reforme predložitijedinstvenu stopu poreza na dohodakod 20 posto i od toga u međuvremenu nisu odustali. Njihov Davor Nađi jučer nam je kazao kako je riječ o mjeri koja će se kad-tad morati provesti te da se s koalicijskim partnerima razgovara hoće li to biti ove ili iduće godine. Takav pristup značio bi smanjenje stope kojom se oporezuje velika većina plaća u Hrvatskoj, ali i ukidanje stope od 36 posto kojom se oporezuju najviše plaće, za što sindikati ne žele ni čuti.

 

– To bi bilo izvan razuma. Argument je da bi se ukidanjem najviše stope zadržali liječnici ili informatičari, no na veliku većinu njih ta se stopa ne odnosi. Njezino ukidanje pogodovalo bi samo članovima uprava – tumači Krešimir Sever, uvjeren da bi trebalo razmisliti i o snažnijem oporezivanju “bezobrazno visokih plaća koje neki sami sebi dijele”. S obzirom na ovakvu reakciju sindikata, teško da bi se Vlada u izbornoj godini usudila ukidati najvišu poreznu stopu.

 

Sever se pritom zauzima zarazdvajanje stope od 24 postona dva dijela, što bi značilo uvođenje dodatne, niže stope poreza na dohodak, koju zagovaraju i drugi sindikati. SSSH je primjerice u javnoj raspravi na zakonske izmjene, koja je u tijeku, predložio vraćanje stope od 12 posto. Obje sindikalne središnjice zagovaraju i povećanje osobnog odbitka sa sadašnjih 3800 na 4370, odnosno 5000 kuna. To je od samog početka porezne reforme bila i ideja dijela vladajućih stranaka, no ministar financija Zdravko Marić tada je uzvraćao kako je Hrvatska već sada među zemljama EU koje imaju nižu stopu oporezivanja dohotka te kako 1,8 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj i nije u škarama poreza na dohodak. Posljednjih dana iz Banskih dvora stižu naznake da se ipak razmišlja i o takvoj mogućnosti.

 

 

Bandić nije za mjere za mlade

 

Problem je, međutim, što je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave pa svako smanjenje nailazi na kritike i protivljenje gradonačelnika, kojih je u Saboru nemali broj. Na priču o novom rezanju gradskih prihoda teško da bi ostao miran zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je još lani burno reagirao na smanjenje prihoda od poreza na dohodak i promet nekretnina te prijetio da takva reforma neće dobiti podršku njegove stranke i tražio uvođenje poreza na nekretnine. Kako se neslužbeno može čuti, zagrebački gradonačelnik nije najbolje reagirao ni na najnovije mjere kojima bi se od plaćanja poreza na dohodak u cijelosti ili djelomice oslobodilo mlade od 30 godina. A Bandićev klub u Saboru broji 12 zastupnika. U Vladi kažu kako su sve održive opcije na stolu, no politički razgovori o novoj verziji porezne reforme još uvijek nisu počeli. O svemu će se, kažu, odlučivati tijekom sljedeća dva tjedna.