'Zbog Vladine politike ćemo opet po 'špeceraj' u inozemstvo'

19.08.2012.

(Dnevnik.hr) Život u Hrvatskoj svakim danom postaje sve skuplji. I sve teži. Štedimo na stanovanju, kulturi, putovanjima, odjeći, obući, a sva ta odricanja nisu dostatna za pokrivanje mjesečnih troškova koji odlaze na hranu i piće.
U odnosu na prošlu godinu, život je građanima Hrvatske skuplji za 2,5 posto, objavio je Zavod za statistiku.

 

Mnogima se čini da je sve ipak znatno više poskupjelo. Štedimo na stanovanju, kulturi, putovanjima, odjeći, obući, a sva ta odricanja nisu dostatna za pokrivanje mjesečnih troškova koji odlaze na hranu i piće.

 

Ni vrijeme nije na našoj strani, suša je uzela svoje, a suha zemlje nameće nove cijene. Najavljena jesenska poskupljenja hrane mnoge će građane Hrvatske otjerati 'na prosjački štap' pa se od resornog ministra moglo čuti da Vlada razmišlja o smanjenju PDV-a na hranu.

 

Ekonomski analitičar Guste Santini smatra da do toga ipak neće doći zbog toga što država nema novaca i nema mjesta gdje bi gubitak od smanjenja PDV-a na hranu mogla kompenzirati. 'Vlada je najavila i povećanje trošarina na benzin, što jasno govori da državna blagajna nema novca', upozorava Guste.

 

'Suša, iako očekivana pojava, ponovno nas je iznenadila. Predstavnici vlasti jasno poručuju da nema novaca. Što to zapravo znači? Svaka obitelj koja brine o svojoj budućnosti ima neka sredstva za 'crne dane'', pita se Santini.

 

Dodaje da bi država morala imati stanovitu rezervu kojom bi intervenirala u nepogodi bez obzira radi li se o suši ili, ne daj Bože, elementarnoj ili bilo kojoj drugoj nepogodi. 'Izjava države kako nema novaca nije zabrinjavajuća, ona je dramatična', tvrdi Santini.

 

Optimistične prognoze nema ni ekonomski analitičar Slavko Kulić, koji smatra da i smanjenjem PDV-a na hranu, Vlada neće napraviti nikakav pozitivan pomak u životu građana Hrvatske.

 

'Budući da država nije reagirala na izvanredne okolnosti u poljoprivredi, trebala je imati mogućnost za pokrivanje štete iz proračuna, ili iz međunarodnih sredstava. Nije napravila ni jedno ni drugo, jednostavno, država nije reagirala na nastalu kataklizmu', tvrdi Kulić.

 

Objašnjava stoga kako i moguće smanjenje PDV-a neće biti dostatna mjera da se sanira nastala šteta u poželjnom smislu. 'Najmanje što država može sada učiniti jest seljacima oprostiti troškove nastale tijekom proizvodnje pšenice i kukuruza, ali sudeći prema svemu, njih nije briga što je hrvatsko selo postalo groblje', zaključio je.

 

Slavko Kulić naglašava kako je stoga jesensko poskupljenje hrane neminovno. 'Nažalost, na najavljeni rast cijena nitko neće moći reagirati, jedini način da ga građani ne osjete jest da ništa ne troše. Stav Vlade prema seljacima jest 'tko ti je kriv što si sijao pšenicu', a prema građanima 'tko ti je kriv što si tu gdje jesi'', zaključuje Kulić.

 

Tvrdi da situacija, kako je i ranije najavljivao, u Hrvatskoj postaje sve gora i gora, a država jest na niskoj brizi obaveze spram brige za život u Hrvatskoj', zaključio je.

 

Predsjednik nezavisnih sindikata Krešimir Sever također nema lijepe prognoze za jesen. 'Hrvatski građani su pravi stručnjaci u preživljavanju. Kada kažemo naših kolegama iz inozemstva da hrvatski radnici rade mjesecima bez plaće, oni se ne mogu načuditi i pitaju se od čega ti ljudi žive', kaže Sever. Dodaje kako će ta moć preživljavanja u narednim mjesecima doći do izražaja.

 

Kaže kako građani Hrvatske više nemaju rezervi, srozani standard natjerao ih je da mijenjaju navike. 'Odavno su ljudi prestali kupovati kućanske aparate, uređivati domove, točnije, odriču se svega bez čega mogu. Ostala je jedino hrana, gdje su ljudi također primorani mijenjati navike. Roditelji se odriču svega, da bi mogli djeci još nešto priuštiti', pojašnjava.

 

Misli da zbog dobrog uroda pšenice u jesen još uvijek neće poskupjeti kruh i pekarski proizvodi i meso, no pravi će se razmjeri poskupljenja, kaže Sever, osjetiti kada počne sezona grijanja. 'Vlada sa smanjenjem PDV-a na hranu za jedan posto ne može gubiti milijardu kuna iz proračuna, Linićeva računica nije točna. Sve države u okruženju imaju niži PDV na hranu, Italija i Austrija imaju 10, Slovenija 8,5 a Srbija 8', kaže Sever.

 

Naglašava kako će se građanima Hrvatske opet postati isplativije ići u susjedne zemlje po 'špeceraj' pa će svoj novac ostavljati u inozemnim, umjesto u hrvatskim blagajnama. 'Vladi očito nije jasno da bi smanjenjem PDV-a na hranu promet u domaćim trgovinama bio veći, a time bi porasla i proizvodnja. Možda bi i stanovnici iz susjednih zemalja dolazili kod nas po hranu... Ovako će biti obratno', zaključio je Sever. 'Ovo je pogrešan linearni pristup, a Vlada je još jednom pokazala svoju neosjetljivost', dodao je.