Žene su u pandemiji izgubile 800 milijardi dolara prihoda

04.05.2021.

LIDER

Sandra Babić

Vlade diljem svijeta su odgovorne za ekonomski oporavak, a to uključuje izgradnju sustava koji omogućuje ženama povratak na tržište rada

Da nije bilo Covida-19, mjere za ublažavanje stopa rodne neravnopravnosti vjerojatno bi urodile plodom. Ovako, sav trud je bačen u vjetar. Naime, posljednji podaci Oxfama International svjedoče o poražavajućem utjecaju globalne pandemije na žensku radnu snagu.

 

Samo prošle godine,žene diljem svijeta izgubile su 64 milijuna poslova, odnosno ugašeno je oko pet posto ukupnih poslova koje obavljaju žene. Muškarci nisu prošli sjajno, ali ipak bolje 3,9 posto muškaraca je ostalo bez posla. Prevedu li se ti podaci u novac, žene su na globalnoj razini izgubile 800 milijardi dolara prihoda što je, ilustracije radi, više od ukupnog zbroja BDP-a 98 zemalja.

 

 

Vlade moraju pomoći

 

Da bi stvar bila gora, ti podaci ne uključuju takozvanu'neformalnu ekonomiju', odnosno milijune žena koje su zaposlene na crno, često u domaćinstvima (pa i u ugostiteljstvu) i koje su, zbog pandemije, ostale bez svojih radnih sati i, naravno, prihoda.

 

Kako su objasnili iz Oxfama, pandemija je imala destruktivniji utjecaj na žensku radnu snagu jer su one u većoj mjeri zaposlene u sektorima koje nude niže plaće, manje sigurne poslove, s manjim 'benefitima', ali i onima koji su, zbog prirode posla, bili prvi na udaru krize (primjerice, ugostiteljstvo, turizam).

 

Također, žene su masovno davale otkaze što se povezuje sa zatvaranjem škola i vrtića. Netko je, naime, morao preuzeti teret briga o kućanstvu, a budući da u prosjeku zarađuju manje od muškaraca (čak i na istim poslovima i pozicijama) učinilo im se logičnijim da one odustanu od posla i karijere.

 

Prema izvješću McKinsey&Companyija, trostruko više majki nego očeva se smatralo odgovornim za održavanje kućanstva i brigu o djeci, a dvostruko ih je više brinulo da će njihova učinkovitost na poslu biti negativno ocijenjena jer imaju više obaveza kod kuće. Čak jedna od četiri žene razmišljala je o tome da traži da je se na poslu degradira (i smanje obaveze) ili da u potpunosti odustanu od karijere.

 

Stručnjaci iz Oxfama su uvjereni da bi ti negativni učinci na zaposlenost žena, ali i dobrobit čitave ekonomije mogli biti ublaženi da je više vlada poduzelo konkretne korake. Dosad, samo je 11 zemalja na svijetu donijelo mjere poput kraćih ili fleksibilnih radnih sati te programe poticaja (primjerice, plaćene dopuste) što je, bez sumnje, premalo za sanaciju problema. Vlade diljem svijeta su odgovorne za ekonomski oporavak, a to uključuje izgradnju sustava koji omogućuje ženama povratak na tržište rada. Spomenutih 800 milijardi dolara nisu izgubile samo žene već čitave ekonomije.