U uvodnom dijelu proljetni paket Europskog semestra 2026. i preporuke za države članice predstavila je Hana Huzjak, viša ekonomska savjetnica u Europskoj komisiji, dok su osvrt na Izvješće za Hrvatsku, nacrt preporuka Vijeća i provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dali Stipe Župan, državni tajnik u Ministarstvu financija i Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja.

Središnji dio događanja bila je panel rasprava „Kako povećati produktivnost i konkurentnost Hrvatske?”, na kojoj su sudjelovali Ana Čulo iz Ministarstva gospodarstva, Hrvoje Stojić iz Hrvatske udruge poslodavaca, prof. dr. sc. Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, te Izabela-Delfa Mišić, gospodarska savjetnica Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Ovogodišnja panel rasprava o Europskom semestru otvorila je pitanje kakav model gospodarskog razvoja Hrvatska želi graditi u godinama koje dolaze. Iako posljednjih godina bilježimo stabilan gospodarski rast, rekordnu zaposlenost i rast plaća, jednako je važno postaviti pitanje na čemu se taj rast temelji i može li dugoročno osigurati razvoj gospodarstva.

Preporuke Europske komisije i ove godine naglašavaju potrebu povećanja produktivnosti, jačanja konkurentnosti, ulaganja u istraživanje i razvoj, razvoja vještina te učinkovitijeg korištenja ljudskog kapitala. Upravo su to područja koja će određivati sposobnost hrvatskog gospodarstva da odgovori na izazove u godinama koje dolaze.

Istodobno, hrvatsko tržište rada danas je bitno drukčije nego prije petnaestak godina. Nekada je najveći izazov bio nedostatak radnih mjesta i visoka nezaposlenost, dok se danas gospodarstvo suočava s nedostatkom radne snage. Takva promjena zahtijeva i drukčiji pristup konkurentnosti. Kvaliteta radnih mjesta postaje jedan od ključnih čimbenika privlačenja i zadržavanja radnika, zbog čega se konkurentnost više ne može temeljiti na niskoj cijeni rada, već na ulaganju u ljude, razvoju njihovih znanja i vještina te kvalitetnim radnim odnosima.

Foto: NHS

Predstavnica Nezavisnih hrvatskih sindikata, gospodarska savjetnica Izabela-Delfa Mišić istaknula je kako Hrvatska danas više ne treba tražiti nove izvore kratkoročnog rasta, nego graditi politike koje će biti temelj budućeg razvoja gospodarstva. Posljednjih godina najveći doprinos gospodarskom rastu dolazi iz potrošnje, uslužnih djelatnosti i turizma. Takav model nije pogrešan niti treba umanjivati njegov značaj, međutim nije dovoljan ako želimo dugoročno održivo i otpornije gospodarstvo.

Turizam će i dalje ostati jedna od najvažnijih gospodarskih grana Hrvatske, ali sam po sebi ne može biti nositelj ukupnog gospodarskog razvoja. Riječ je o djelatnosti koja ima svoja prirodna ograničenja i koja ne može sama generirati razinu dodane vrijednosti potrebnu za dugoročan rast produktivnosti i životnog standarda. Zato gospodarske politike trebaju snažnije usmjeravati ulaganja prema djelatnostima koje stvaraju veću dodanu vrijednost, potiču tehnološki razvoj, inovacije i jačaju izvoznu konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Jednako je važno promijeniti način na koji govorimo o konkurentnosti. Hrvatska ne može svoju konkurentnost graditi na niskoj cijeni rada. Takav model možda kratkoročno smanjuje troškove poslovanja, ali dugoročno ne stvara otpornije gospodarstvo niti zadržava kvalitetne radnike.

Održiva konkurentnost znači nešto sasvim drugo. Ona podrazumijeva ulaganje u produktivnost, razvoj novih tehnologija, inovacije i prije svega u ljude. Ljudski kapital najvažniji je resurs svakoga gospodarstva i ujedno jedini resurs koji se korištenjem povećava. Što više ulažemo u znanje, obrazovanje i razvoj vještina, to raste sposobnost gospodarstva da stvara veću vrijednost.

Izabela-Delfa Mišić, u raspravi je posebno istaknula važnost socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja. Naglasila je kako se konkurentnost često pogrešno poistovjećuje sa što nižim troškovima rada, pri čemu se zanemaruje činjenica da su uređeni radni odnosi jedan od temeljnih preduvjeta uspješnog i održivog poslovanja. Istaknula je da konkurentan poslodavac nije onaj koji svoju tržišnu prednost temelji na niskoj cijeni rada, već onaj koji ulaže u svoje radnike, razvija njihove kompetencije te kroz kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog gradi stabilne radne odnose i dugoročnu održivost poslovanja.

Europski semestar upravo zato ne treba promatrati samo kao skup preporuka koje Hrvatska treba ispuniti. Njegova je stvarna vrijednost u tome što otvara raspravu o smjeru razvoja hrvatskog gospodarstva. Ako želimo održiv gospodarski rast, tada razvojne politike moraju biti usmjerene na povećanje produktivnosti, stvaranje veće dodane vrijednosti i jačanje ljudskog kapitala. Samo na tim temeljima moguće je graditi konkurentno gospodarstvo koje neće svoju prednost tražiti u jeftinom radu, nego u znanju, inovacijama i odgovornom odnosu prema ljudima. IDM