Hoće li cijene dodatno rasti?

"Nažalost, možemo očekivati dodatni rast cijena. U našem gospodarstvu dominiraju djelatnosti s nižom razinom dodane vrijednosti. Uz to, uvozimo veliki broj proizvoda i usluga pa se samim time naša poljoprivreda sporije razvija", rekla je pa dodala:

Poskupljenje goriva

"Poskupljenje goriva će se, nažalost, odraziti na krajnju potrošačku cijenu. U Hrvatskoj imamo problem što se poskupljenja događaju brže nego stvarni troškovi nalažu. Ono se ne bi trebalo odmah odraziti, kao što se smanjenje cijena ne događa s padom cijena goriva."

Građani su to primijetili pa slikovito komentiraju da je jedan cent poskupljenja goriva za trgovce automatski znak da podignu cijene za jedan euro.

"Tako i izgleda, ali kao što smo rekli, kod nas se stvarno poskupljenja događaju brže."

Pojasnila je da bi u trenucima poskupljenja goriva realno brzo trebali poskupiti proizvodi kao svježe meso, voće i povrće.

Ne bi trebalo doći do naglog rasta

"Svejedno, ne bi trebalo doći do naglog rasta", ističe i komentira kako potrošači mogu to podnositi:

"Ako pogledamo strukturu izdataka prosječnog kućanstva, vidimo da izdvaja 27 posto za hranu, a ona s nižim primanjima i više od 50 posto. Prosječna plaća je 1552 eura i kad pogledamo samu distribuciju, vidimo da 70 posto zaposlenih prima manje od prosječne neto plaće. Naglašavamo kao sindikat da inflacija ne pogađa sve jednako. Najviše će biti pogođena kućanstva s manjim primanjima. Kumulativni učinak je strašan. No, vidimo da se oko hrane inflacija ponešto stabilizirala, što znači da cijene ne padaju, one i dalje rastu, samo sporije. Skuplja je od Njemačke i Austrije, gdje su plaće dvostruko veće u prosjeku nego ovdje. Samim time, nažalost, morat će se ići u neke nove mjere ili intervencije."

"Kod nas su radnici dvostruko jeftiniji"

Podsjetila je da se tržište rada promijenilo.

"Poslodavci se često pozivaju na produktivnosti i konkurentnosti, a to ne znači jeftiniju radnu snagu. Jer, kod nas su radnici dvostruko jeftiniji nego na konkurentskim tržištima. Oni koji žele biti bolji, imaju kvalitetnije i zadovoljnije radnike. Imamo primjere u Danskoj, gdje poslodavci i sindikati na dnevnim razinama vode razgovore pa su zaposlenici uključeni u radne procese."

"Ako police budu pune, trgovci će se zapitati"

Političari objašnjavaju poskupljenja globalnim (ne)prilikama.

"Određen broj pojedinaca će bilo kakvu situaciju iskoristiti za sami interes. Kod nas je u tijeku turistička sezona i cijene su podložne tome. Imamo taj famozni pojam sezonalnosti, gdje cijene idu prema gore. Upozorili smo i upozoravamo da su sezonski poslovi bili sekundarni dohodak, a danas je primarni pa se želi zaraditi što više kako se ne bi radilo ostatak godine. Pritom se zaboravlja na ljude koji ne žive od sezone i koliki je udar cijena na njih.

Zato ljudima savjetujemo da kupuju smisleno i gledaju najnižu cijenu unazad mjesec dana pa ostave na policama one proizvode za koje vjeruju da su skuplji nego što bi trebali biti. Ako su police pune, trgovci će se zapitati", zaključila je Mišić.