Što se od novog sustava očekuje, koje će podatke sadržavati i tko će imati pristup informacijama neka su od pitanja koja otvara uspostava registra.

O tome su u emisiji U mreži Prvog govorili: državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić-Lugarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović te glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić.

Rogić Lugarić: Građani će prvi put biti povezani kroz kućanstva i srodstvo

Središnji registar stanovništva predstavlja novi model objedinjavanja i upravljanja podacima građana, a njegova je svrha, omogućiti cjelovitiji uvid u demografske, stambene i ekonomske pokazatelje stanovništva.

- Registar stanovništva novi je mehanizam upravljanja podacima. Riječ je o jednom novom načinu prikupljanja i upravljanja podacima, pojasnila je državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić, istaknuvši kako sustav zapravo objedinjuje podatke koji već postoje u različitim državnim registrima.

Dodala je kako je ključna novost to što će svaki građanin prvi put biti povezan s prostornim, stambenim i ekonomskim podacima, ali i promatran kroz odnose unutar kućanstva i obitelji.

- Dobivamo potpuno nov pogled na svakog građanina Republike Hrvatske koji do sada nije postojao, budući da su takvi podaci bili raspršeni u nizu postojećih registara, rekla je.

U registru će se nalaziti brojni podaci - od obrazovanja i mirovinskog osiguranja do podataka o kućanstvu, srodstvu i stanovanju. Dio podataka građani će moći sami dopuniti ili ispraviti nakon što sustav postane dostupan za pregled.

- Registar se tek puni. Napravili smo temelje i sada idemo graditi kuću, naglasila je Rogić, dodajući da će se sustav postupno nadograđivati novim podacima kako se budu digitalizirale dodatne evidencije.

Građani će, među ostalim, moći dobrovoljno prijaviti podatke o izvanbračnoj zajednici, neformalnom životnom partnerstvu, vjeri ili materinskom jeziku.

Naglasila je i kako je ključni element za ulazak u registar osobni identifikacijski broj (OIB), zbog čega se u evidenciji nalaze svi hrvatski državljani koji posjeduju OIB, neovisno o tome žive li u Hrvatskoj ili izvan nje.

Jović: Registar mora služiti za stvarne analize, a ne samo evidenciju

Središnji registar stanovništva mogao bi omogućiti preciznije praćenje socijalnih naknada i učinkovitije provođenje državnih mjera, smatra predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović, ističući kako će ključ uspjeha biti njegova stvarna primjena i kvaliteta podataka koji će se u sustavu objediniti.

- Kao i svaki zakon ili mjera koja se uvodi, veoma je važna provedba samoga plana, rekao je Jović, dodajući kako očekuje da novi sustav ukloni dio problema i nedostataka koji su se dosad pojavljivali u praksi.

Prema njegovim riječima, puni potencijal registra pokazat će se tek kada sustav bude u potpunosti zaživio i kada se popuni svim potrebnim podacima.

- Moći ćemo pratiti tko dobiva socijalne naknade, istaknuo je, naglasivši da bi to moglo omogućiti bolje ciljane mjere pomoći građanima koji žive u teškim socijalnim uvjetima.

Dodao je da bi registar mogao pomoći i u kvalitetnijem uvidu u tržište rada, primanja građana i strukturu zaposlenosti.

- Da vidimo plaće i primanja. Ako registar zaživi na način kako se prezentira i ako budemo imali kvalitetnu statistiku iz tog središnjeg registra, mislim da ćemo ići u dobrom smjeru, rekao je.

Istodobno upozorava kako sustav ne bi smio ostati samo administrativna evidencija stanovništva nego alat koji će se koristiti za analizu i donošenje javnih politika.

- Ako ostane samo klasični registar stanovništva, mislim da neće zaživjeti u punom obujmu, poručio je Jović.

Naglasio je i očekivanje da će novi sustav smanjiti mogućnosti manipulacija i zloporaba unutar sustava socijalnih i drugih prava.

- Očekujemo da više neće biti opravdanja za manipulacije sustavom, nego da ćemo imati kompletnu krvnu sliku svakog kućanstva i svakog građanina, zaključio je.

Stojić: Transparentniji podaci ključ su učinkovitijih ekonomskih mjera

Središnji registar stanovništva mogao bi postati važan alat za učinkovitije vođenje socijalne i porezne politike, a njegovu važnost treba promatrati u kontekstu šire digitalizacije državne uprave i povezivanja postojećih baza podataka, smatra glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić.

- Taj projekt treba gledati i u sklopu drugih projekata koje Ministarstvo financija i Porezna uprava provode u smislu digitalizacije prikupljanja podataka. Svi oni pridonose transparentnosti i stvaranju osnove za ciljano dodjeljivanje socijalne pomoći, rekao je Stojić.

Prema njegovim riječima, registar bi trebao omogućiti precizniji uvid u stvarno financijsko stanje građana i kućanstava, budući da sama visina službenog dohotka često ne daje potpunu sliku.

- Kategorija osobnog dohotka u Hrvatskoj često ne mora značiti puno. Ljudi imaju razne druge oblike primanja koje bi upravo kroz ovaj registar trebalo obuhvatiti i dati cjelovitiju procjenu dohotka pojedinca ili kućanstva, pojasnio je.

Takav sustav, dodaje, mogao bi pomoći državi da socijalne mjere usmjerava prema građanima kojima su zaista potrebne. Kao primjer naveo je dugotrajno ograničavanje cijena prehrambenih proizvoda i subvencioniranje cijena goriva.

- Nisu svi jednako ranjivi i ne moraju svi primiti jednaku pomoć. Cilj bi trebao biti da ranjive skupine građana kroz ovu vrstu transparentnosti dobiju snažniju pomoć, rekao je Stojić.

Smatra kako bi upravo detaljniji i povezaniji podaci omogućili kvalitetnije kreiranje ekonomskih i socijalnih politika te učinkovitije korištenje državnih potpora.

U HUP-u pritom očekuju da bi registar, kada bude u potpunosti funkcionalan i povezan s drugim sustavima, mogao pridonijeti širenju porezne baze i stvaranju osnova za rasterećenje poreza na dohodak.

- Nadamo se da će se stvoriti osnova za dodatno rasterećenje poreza na dohodak, jer Hrvatska ima porezni klin veći nego 12 članica Europske unije s kojima se želimo uspoređivati, zaključio je Stojić.