Stručno povjerenstvo za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće izradilo je stručnu preporuku uzevši u obzir kretanja minimalne plaće u razdoblju od osnivanja Povjerenstva, kretanju zaposlenosti u tom istom razdoblju kao i učinke ubrzanog rasta minimalne plaće na sveukupno gospodarstvo, odnos minimalne i prosječne bruto i neto plaće u Republici Hrvatskoj, kretanje medijalne plaće, broj primatelja minimalne plaće i plaće oko minimalne po djelatnostima te njihov odnos prema ukupnom broju zaposlenih te međusobni odnos u kretanjima produktivnosti i kretanju minimalne plaće, kako u Republici Hrvatskoj tako i u državama članicama EU.

Nakon provedenih konzultacija sa socijalnim partnerima o visini minimalne plaće za 2027. godinu, na sastanku održanom 14. listopada 2026., a obzirom da socijalni partneri nisu postigli konsenzus oko mogućeg povećanja minimalne plaće, Vlada Republike Hrvatske, uvažavajući argumente oba socijalna partnera, obrazloženu preporuku Povjerenstva i ukupna kretanja u gospodarstvu u 2026. godini, predložila je da minimalna plaća za 2027. godinu iznosi  1.130,00 eura,što je uvećanje iznosa minimalne plaće za 2027. godinu od 80,00 eura u odnosu na prethodnu godinu.

Nezavisni hrvatski sindikati predložili su da se minimalna plaća za 2027. godinu utvrdi u iznosu od 1.250,00 €.

Prijedlog je izrađen na temelju projekcije kretanja plaća do kraja 2026. godine i za cijelu 2027. godinu. U projekciji su korišteni službeni podatci Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj i medijalnoj bruto plaći, mjesečnim kretanjima plaća te stopama njihova rasta u prethodnim razdobljima. Utvrđeni trendovi uspoređeni su s makroekonomskim projekcijama Hrvatske narodne banke.

Projekcija je izrađena uz uvažavanje očekivanoga nominalnog i realnog rasta plaća, inflacije, rasta bruto domaćeg proizvoda te kretanja zaposlenosti i nezaposlenosti. Pri ocjeni predloženog iznosa uzeta su u obzir i očekivana kretanja troškova hrane, stanovanja i energenata.

Prijedlog od 1.250,00 € temelji se na očekivanom kretanju plaća i troškova života u 2027. godini. Za radnike koji primaju minimalnu plaću rast cijena osnovnih dobara i usluga smanjuje dio plaće koji im ostaje nakon podmirenja nužnih životnih troškova. Stoga se pri utvrđivanju minimalne plaće mora voditi računa o njezinoj stvarnoj vrijednosti tijekom cijele godine primjene.

Materijal Povjerenstva potvrđuje da prosjek plaća ostvaren u prvih sedam mjeseci tekuće godine ne može biti jedina osnova za utvrđivanje minimalne plaće. Udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći u vrijeme donošenja Uredbe za 2026. godinu iznosio je 52,76 %, a nakon rasta plaća tijekom godine smanjio se na 48,54 %. Dok prosječna i medijalna plaća rastu, minimalna plaća ostaje nepromijenjena. Zbog toga se njezin udio u plaćama smanjuje već tijekom primjene Uredbe.

Podatci o plaćama ostvarenima u prvih sedam mjeseci 2026. godine važan su pokazatelj postojećeg stanja, ali sami po sebi nisu dovoljni za utvrđivanje minimalne plaće za 2027. godinu. Uredbom se propisuje iznos koji će se primjenjivati tijekom cijele kalendarske godine. Pri njegovu određivanju potrebno je ocijeniti očekivano kretanje plaća, inflacije i drugih gospodarskih pokazatelja u razdoblju primjene. Utvrđivanje minimalne plaće isključivo prema djelomično ostvarenim podatcima za prethodno razdoblje dovelo bi do iznosa koji ne prati uvjete u kojima će se ta plaća isplaćivati.

Minimalna plaća jedan je od temeljnih mehanizama zaštite radnika od siromaštva. Njezina se svrha ne iscrpljuje određivanjem najnižega zakonom dopuštenog iznosa plaće. Cilj joj je zaštititi radnika koji radi puno radno vrijeme od siromaštva zaposlenih, odnosno osigurati da plaća ostvarena radom pokriva osnovne životne potrebe i omogućuje dostojanstven život.