Rizik od vrućine treba uzeti u obzir s ostalim čimbenicima kao što su vlažnost zraka, slabo strujanje zraka, nošenje zaštitne odjeće koja onemogućuje isparavanje znoja, neprikladna organizacija posla (isti broj sati tijekom najtoplijeg dijela dana), neprikladno korištenje stanke, rad s vrućim površinama i sl. Isto tako i osobni faktori radnika kao što su godine života, težina, stupanj fizičke spremnosti, stupanj aklimatizacije metabolizma, uporaba alkohola ili droga, medicinska stanja kao što su visoki tlak ili bolesti štitnjače utječu na posljedice vrućine na radnika.

Prema najnovijim dostupnim brojkama (2020.) Međunarodna organizacija rada procjenjuje kako će više od 2,4 milijarde radnika (od globalne radne snage od 3,4 milijarde) u nekom trenutku tijekom svog rada vjerojatno biti izloženo visokoj temperaturi

Međutim, utjecaj klimatskih promjena na radnike nadilazi izlaganje velikoj vrućini te stvara "koktel opasnosti", što rezultira nizom opasnih zdravstvenih stanja. Zagađenje zraka, povećana apsorpcija kemikalija, pojava bolesti prenosivih vektorima kao što su komarci, krpelji su rizici koji s vrućinom povećavaju opasnost za radnike.

Prema Međunarodnoj organizaciji rada:

• 1,6 milijardi radnika izloženo je UV zračenju, s više od 18 960 smrtnih slučajeva povezanih s radom godišnje od nemelanomskog raka kože.
• 1,6 milijardi vjerojatno će biti izloženo onečišćenju zraka na radnom mjestu, što rezultira do 860 000 smrtnih slučajeva povezanih s radom među radnicima na otvorenom godišnje.
• Više od 870 milijuna radnika u poljoprivredi vjerojatno će biti izloženo pesticidima, s više od 300 000 smrtnih slučajeva koji se pripisuju trovanju pesticidima godišnje.
• Svake godine dogodi se 15 000 smrtnih slučajeva povezanih s radom zbog izloženosti parazitskim i vektorskim bolestima.

Osim visokih temperatura, povećana je i mogućnost ekstremnih vremenskih događaja: oluja, požara i poplava koji će utjecati na uvjete rada vatrogasaca, hitne službe i službe za spašavanje.

Klimatske promjene mogu za radnike biti i izvor velikog stresa s mogućim negativnim posljedicama na poslu (sagorijevanje, nasilje na radnom mjestu i sl.)

Prema izvještaju Europske agencije za okoliš, Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a južna Europa je posebno ugrožena zbog klimatskih promjena. Ekstremna vrućina, koja je nekad bila rijetka, sada postaje učestalija dok se uzorci oborina mijenjaju, odnosno dolazi do jakih oborina koji dovode do pluvijalnih poplava.  

Opasnostima koje donose klimatske promjene moraju se baviti politike te nacionalni programi zaštite na radu kako bi se bolje odgovorilo na rizike klimatskih promjena. Također, nužno je potrebna suradnja vlade i socijalnih partnera za razvoj politika ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, kao i suradnja poslodavaca i radnika na radnim mjestima.