To znači kako je EU od 2000. godine zabilježila porast smrtnih slučajeva na radnom mjestu uzrokovanih vrućinom od 42%. U tom razdoblju deset zemalja s najvećim porastom smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom su: Island, Irska, Danska, Češka, Norveška, Austrija, Švicarska , Novi Zeland, Slovenija i Slovačka.

Europska agencija za okoliš također je u ožujku priopćila da su toplinski valovi u Europi već "doveli do povećanja incidencije toplinskih udara i smrtnih slučajeva među radnicima na otvorenom, posebno onima u poljoprivredi, graditeljstvu, održavanju ulica i sektorima prikupljanja otpada".

Zato ETUC povodom europskih izbora poziva na zakonodavstvo EU-a kojim se uspostavljaju temperaturna ograničenja za rad kako bi se spriječili rizici povezani s klimatskim promjenama.

To je potrebno kako bi se izbjeglo ponavljanje tragedija kojima smo svjedočili prošlog ljeta:

• U Španjolskoj se 60-godišnjak onesvijestio i umro dok je radio u skladištu u gradu Móstoles u blizini Madrida, gdje su njegovi kolege rekli da je vrućina dosegla 46°C. Prema vladinim podatcima u 2022. i 2023. godini zabilježeno je 390 ozljeda na radu uzrokovanih toplinom – više od broja zabilježenog između 2010. i 2015. godine. Broj umrlih u tom razdoblju (7) također je veći nego što je zabilježeno između 2010. i 2017. godine.
• U Italiji je 75-godišnji kranist Ciro Adinolfi umro od srčanog udara pred očima svog sina dok je radio na gradilištu Amazonovog skladišta na temperaturama koje su se približavale 40°C. On je jedan od najmanje pet radnika čija se smrt prošlog ljeta povezuje s ekstremnim temperaturama.
• U Francuskoj je 44-godišnji Tony Leroy preminuo od srčanog udara dok je radio na gradilištu na visokim temperaturama. Prema brojkama tijela za javno zdravstvo broj smrtnih slučajeva na radu povezanih s vrućinom povećao se prošle godine te je od 2017 godine 58 ljudi izgubilo život na radu zbog ozljeda uzrokovanih vrućinom.
• U Grčkoj je radnik sa srčanim problemom preminuo u brodogradilištima Elefsina nakon što je bio prisiljen raditi sam vani na vrućini od 37°C. Ne postoje službene statistike, ali to je bio jedan od najmanje 10 smrtnih slučajeva na poslu povezanih s vrućinom koje su prošlog ljeta zabilježili sindikati.

Kad temperature porastu iznad 30°C, rizik od nesreća na radu se povećava za 5-7%, a kada temperature prijeđu 38°C, broj nesreća je između 10% i 15% veći, pokazuju istraživanja.

Unatoč rastućem riziku, samo nekoliko europskih zemalja ima zakonodavstvo za zaštitu radnika tijekom toplinskih valova, uz široku varijaciju ograničenja.

Nakon kampanje ETUC-a, Europska komisija je izdavanjem smjernica za poslodavce prošlog ljeta poduzela prve korake u zaštiti radnika od ekstremnih vrućina.

Ali rastuća prijetnja pokazuje da Europska komisija treba donijeti obvezujuće zakone o ograničenjima radnih temperatura koji osiguravaju sljedeće:

• Radnici zbog velikih vrućina imaju pravo prekinuti rad i uzeti stanku;
• Radnici imaju pravo na opskrbu pitkom vodom, pristup zasjenjenom prostoru i zaštitnu odjeću;
• Rizicima od vrućine upravlja se kroz kolektivne pregovore i obuku o tome kako za rizične radnike upravljati stresom od vrućine.

Govoreći uoči Međunarodnog dana sjećanja na radnike 28. travnja, konfederalni tajnik ETUC-a Giulio Romani rekao je:

“Na Međunarodni dan sjećanja na radnike sjećamo se mrtvih i borimo se za žive. Ne možemo prihvatiti da svakog ljeta desetci radnika bespotrebno izgube živote jer nismo prilagodili svoje radne prakse promjenjivoj klimi. Na gradilištima ili u skladištima ljudi umiru ili su teško ozlijeđeni jer su prisiljeni nastaviti raditi na očito opasnim temperaturama.

Prilagodba radnog vremena, kako bi se izbjegao najtopliji dio dana, zdravorazumski je način zaštite radnika uz održavanje produktivnosti.

Sve veći broj smrtnih slučajeva diljem Europe pokazuje da poslodavci to ne čine, zbog čega Komisija to mora učiniti obvezom putem zakona o maksimalnim radnim temperaturama.”

Izvor: Heat deaths at work up by 40% in the EU